• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Molitvama obilježen Dan sjećanja u Aušvicu

Poštu žrtvama monstruoznog Hitlerovog plana da uništi cio jedan narod - Jevreje, odali su bivši logoraši, međunarodne delegacije i Poljaci.

 Molitvama obilježen Dan sjećanja u Aušvicu Izvor: MONDO

Jevrejskim i hrišćanskim molitvama ispred ruina dvije najveće gasne komore u bivšem nacističkom koncentracionom logoru Aušvic na jugu Poljske danas je obilježen Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.

"Poljska nikada neće zaboraviti žrtve Aušvica. Veliki njihov dio bila su njena djeca: poljski Jevreji, Poljaci i poljski Romi. Aušvic će uvijek pokrenuti savjest svake misleće i osjećajne osobe. Ostaje rana na duši Evrope i svijeta", poručio je učesnicima centralne komemorativne ceremonije u Aušvicu predsjednik Poljske Bronjislav Komorovski.

Poljski predsjednik istakao je da je ta rana na duši Evrope i danas upozorenje, najpotresnije od svih koje nam je dala istorija, na opasnost koju nose mržnja, antisemitizam i ksenofobija.

Dan kada je Crvena armija ušla u Aušvic i oslobodila oko 7.000 iscrpljenih logoraša koji nisu pobijeni ni otjerani iz logora u marševima smrti kada su se povlačili nacisti, 27. januar, proglašen je za Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.

I na ovu, 67. godišnjicu oslobođenja kompleksa logora Aušvic- Birkenau, ceremonija je počela misom u crvki svetog Maksimilijana Kolbea za žrtve i preživjele logoraše.

Predvođeni sa 30 preživjelih logoraša učesnici su zatim položili cvijeće i vijence kraj Zida smrti u najstarijem dijelu logora a zatim prešli Put smrti do spomenika žrtvama kraj gasnih komora i položili i tu cvijeće i zapalili svijeće.

Budući da se ove godine obilježava sedam decenija od početka masovnog ubijanja Jevreja u gasnim komorama, Državni muzej u Aušvicu predstavio je danas prvi put jedina očuvana vrata jedne od gasnih komora u Aušvicu, jer se kako je kazao direktor Muzeja Pjotr Civinjski o holokaustu često govori samo na metaforički način a on ima i sasvim opipljive dokaze.

"Pred nama su vrata. Čvrsta, drvena vrata. Vrata kroz koja su ulazili goli, poniženi i preplašeni. Ulazile su desetine hiljada porodica. Kroz njih nije izašao više niko", kazao je Civinjski.

Kazimirž Smolen, 91-godišnjak bivši logoraš Aušvica, umro je u tom gradu danas.

Portparol memorijalnog centra Aušvic Pavel Savicki rekao je da je Smolen umro u bolnici u Osvjećimu.

Savicki je rekao da je vijest o smrti Smolena prenesena preživjelima holokausta koji su se okupili na tom mjestu.

Smolen je doveden u logor Aušvic u aprilu 1941. Govorio je da je preživio zahvaljujući dobrom zdravstvenom stanju i velikoj sreći.

On je od 1955. do 1990. godine bio direktor memorijalnog muzeja, u čijem je stvaranju učestvovao, i nastavio je da živi u tom gradu posljednjih godina.

Međunarodni dan žrtava holokausta obilježava se i u poljskoj prestonici Varšavi čijim ulicama danas krstari prazan tramvaj sa Davidovom zvijezdom da podsjeti Varšavljane na njihove jevrejske susjede kojih više nema.

Večeras centralna komemoracija počinje ispred spomenika na mjestu odakle su Jevreji iz geta prevoženi u transportima u logore koje su nacisti podigli na teritoriji okupirane Poljske a tokom noći Varšavljani dolaze po običaju da čitaju imena žrtava holokausta.

Najveći nacistički koncentracioni logor Aušvic otvoren je 1940. godine i prvi su u njemu bili zatvoreni Poljaci ali ubrzo je poslužio kao centralno mjesto za ostvarivanje nacističkog monstruoznog "konačnog rješenja jevrejskog pitanja".

Od 1942. godine proširen je i na kompleks Birkenau sa gasnim komorama. U cijelom kompleksu Aušvic-Birkenau stradalo je do oslobođenja oko 1,1 miliona ljudi, pretežno Jevreja, Roma, Poljaka, sovjetskih vojnih zarobljenika i pripadnika drugih naroda.

Tokom holokausta u Drugom svjetskom ratu pobijeno je šest miliona Jevreja sa svih strana Evrope a istoričari procjenjuju da je među njima moglo da bude i do 3,3 miliona poljskih Jevreja.

(agencije/MONDO)

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE