Više hiljada ljudi šetalo je danas ulicama Madrida, u znak podrške "sudiji krstašu" Baltasaru Garsonu, kome je prije pet dana počelo je suđenje zbog istrage o zločinima Frankove diktature.
Na skupu podrške Garsonu bili su umjetnici, političari i sindikalci koji su nosili transparente na kojima je pisalo "Garsone, prijatelju, Španija je uz tebe", prenijele su agencije.
Garson (56) je optužen da je, uprkos dogovoru o amnestiji iz 1977. godine, naložio istragu o sudbini 114.000 ljudi koji su nestali za vrijeme građanskog rata u Španiji (1936-39) i diktature generala Fransiska Franka (1939-75).
Na suđenju će govoriti 22 svjedoka odbrane koji će svjedočiti u ime porodica žrtava od kojih su mnoge sahranjene u masovnim grobnicama širom Španije.
Očekuje se da će suđenje trajati najmanje mjesec dana.
Garson je u maju 2010. suspendovan sa dužnosti u Nacionalnom sudu, koji je najviši krivični sud u Španiji, i sada radi kao konsultant Međunarodnog krivičnog suda u Hagu.
Optužbu protiv njega podigle su desničarske organizacije "Čiste ruke" i "Sloboda i identitet".
Garson, koga mediji često nazivaju "krstašem evropskog pravosuđa", smatra da se radi o zločinima protiv čovječnosti koji nisu mogli da potpadnu pod amnestiju.
Istraga o zločinima počinjenim u Frankovo doba pokrenuta je 2008. godine, ali je, pod pritiskom tadašnje socijalističke vlade, ubrzo suspendovana.
Garsonov pokušaj da istraži sudbine nestalih za vrijeme Frankove diktature napravili su od njega neprijatelja španske desnice, koja ga optužuje da otvara stare rane, dok njegove pristalice tvrde da su ti zločini suviše strašni da bi bili ignorisani.
Garson uživa veliki ugled u Španiji i svijetu zbog istraga koje je vodio protiv separatističke organizacije ETA i istraga o kršenju ljudskih prava u Južnoj Americi.
Sudija je postao međunarodno poznat 1998. godine kada je naredio izručenje bivšeg čileanskog diktatora Avgusta Pinočea iz Velike Britanije.
Garson je vodio istrage protiv članova nekadašnjeg režima u Argentini, Osame bin Ladena i zlostavljanja zatvorenika u američkoj vojnoj bazi Gvantanamo, na Kubi, u okviru koje je namjeravao da pokrene postupak i protiv tadašnjeg predsjednika SAD Džordža Buša. Protiv njega su podnijete još dvije tužbe.
Dva biznismena su ga tužila da je nezakonito dozvolio policiji da snima razgovore između advokata i njihovih klijenata, a optužen je i zbog toga što je, navodno, obustavio istragu o najvećoj španskoj banci "Santander" pošto je primio novac od jedne banke iz Njujorka.
Ukoliko bude osuđen u bilo kom od tri slučaja, Garsonu prijeti zabrana rada do 20 godina, što bi značilo kraj njegove karijere kao sudije.
(Tanjug)