"Dosta je sa skrivanjem menstruacije, radom pod lijekovima i trpljenjem bolova dok se pretvaramo da je sve u redu", poručila je španska ministarka za ravnopravnost kada je najavila uvođenje menstrualnog odsustva.
Španija je postala prva evropska zemlja koja je uvela plaćeno menstrualno odsustvo.
Dok susjedni Portugal sledi ovaj primjer, činjenica je da Špankinje skoro uopšte ne koriste ovu mogućnost, istražuje "European Correspondent".
Podsjetimo, 1. juna 2023. španska ministarka za ravnopravnost, Irene Montero, saopštila je da žene koje imaju "menstruaciju koja ih onesposobljava u radu" zakonski dobijaju pravo do pet dana plaćenog odsustva.
"Zdravlje, tijelo i vreme žena su važni. Dosta je sa skrivanjem menstruacije, radom pod lijekovima i trpljenjem bolova dok se pretvaramo da je sve u redu", napisala je na mreži Iks.
Vijest se proširila poput lavine. Mediji su ovaj korak hvalili kao još jedan primer predvodničke uloge Španije u unapređenju ženskih prava, ističući da nijedna druga evropska zemlja nije otišla toliko daleko u borbi protiv rodne diskriminacije na radnom mjestu.
Međutim, kada se prašina slegla, stvarna slika se pokazala znatno drugačijom.
Stigma i dalje postoji
Prema podacima Nacionalnog instituta za socijalno osiguranje, lekari su od uvođenja ovog prava izdali manje od 4.000 potvrda za menstrualno odsustvo za skoro dvije i po godine.
To znači da je izdavano oko pet zahteva dnevno što je izuzetno malo za zemlju sa 10 miliona zaposlenih žena. Više od 70 odsto njih, u reproduktivnom dobu, svakog mjeseca prijavljuje menstrualne bolove.
"Postoji ogromna društvena stigma u vezi sa menstrualnim zdravljem", rekla je Karolina Vidal, pravnica i sekretarka za pitanja žena, ravnopravnosti i radnih uslova u sindikatu "Comisiones Obreras", jednom od najvećih u Španiji.
Ona navodi da se većina žena plaši posljedica kada se vrati na posao nakon menstrualnog odsustva.
"Imali smo gomilu takvih slučajeva. Nije da ne odlaze na odsustvo jer ne žele da ostave loš utisak već se plaše otkaza i da će se smatrati da su nespremne ili neproduktivne", navela je.
Prema istraživanju Španskog društva za kontracepciju, više od polovine žena uzrasta od 15 do 49 godina deli ta osjećanja. Najviše zabrinutosti izražavaju žene između 25 i 29 godina - tri od pet ispitanica strahuje od "profesionalnih posljedica" ako uzmu menstrualno odsustvo.
Trpljenje menstrualnih bolova na radnom mjestu
Najčešći menstrualni problem je dismenoreja, odnosno menstrualni grčevi. Odlikuju je jaki bolovi u donjem dijelu stomaka, koji se mogu širiti ka leđima i butinama. Većina žena ima neki oblik grčeva, a kod svake pete je bol toliko jak da ometa svakodnevni život.
Uzroci menstrualnih bolova su različiti.
Jedan od čestih je endometrioza, stanje u kojem tkivo materice raste izvan nje. To može izazvati oticanje, obilna krvarenja i jake bolove, naročito na početku menstruacije.
Državna službenica (63) Karmen je saznala da ima endometriozu sa 37 godina. Tokom većeg dijela svog reproduktivnog života patila je od povraćanja, hiperventilacije, drhtavice, pa čak i privremene utrnulosti ruku i nogu. Te simptome je pratio snažan bol u stomaku, koji opisuje kao osjećaj "da vam crijeva gore".
Nakon dijagnoze, Karmen je zatražila ljekarsku potvrdu kako ne bi morala stalno da objašnjava izostanke sa posla, gde je bila jedina žena. Međutim, njena doktorka, takođe žena, odbila je da joj obezbjedi potvrdu.
"Kao da sam morala da dokažem da sam jaka i da mogu da izdržim bol", priseća se Karmen, koja je zbog toga retko uzimala bolovanja.
"Običan" bol
Danas, žene poput Karmen podršku nalaze u "EndoMAD"-u, nevladinoj organizaciji sa sjedištem u Madridu. Uglavnom pružaju pomoć i savjete, a upućeni su u administrativne procedure bolovanja.
"Oduvijek smo bolovanja zbog endometrioze obrađivali kao uobičajena bolovanja", rekli su za "The European Correspondent".
I imaju dobar razlog za to. Ljekari češće odobravaju odsustvo za uobičajene bolesti, poput gripa ili bolova u leđima, a pacijenti ih lakše navode. Samo prošle godine je odobreno oko 9,2 miliona "uobičajenih" bolovanja.
To navodi mnoge žene da menstrualni bol prijavljuju kao "običan bol". Međutim, ta odluka ima i praktične posljedice: menstrualno odsustvo se plaća od prvog dana, dok se uobičajeno bolovanje u Španiji ne plaća do četvrtog dana, osim ako radnice nisu pokrivene kolektivnim ugovorom.
Uprkos svemu, Vidal ostaje optimistična u pogledu budućnosti menstrualne zaštite.
"Imam 51 godinu, ali kada sam imala 20... Odsustvo zbog menstruacije bilo je nezamislivo. Žene rađaju, prolaze kroz menopauzu i ponekad imaju bolne menstruacije. Ne mislim da bi zbog toga trebalo da budemo stigmatizovane, isto kao što ni muškarci nisu stigmatizovani zbog stanja koja pretežno pogađaju njih", poručila je.
Portugal je ranije ove godine priznao endometriozu kao opravdan razlog za odsustvo iz škole ili sa posla. Kako sve više zemalja razmatra slične promjene, slučaj Španije pokazuje da unapređenje prava žena, koje čine skoro polovinu od 196 miliona zaposlenih u EU, podrazumijeva ne samo zakonsku reformu, već i društveni napredak.
(EUpravo zato/European Correspondent)
