Međunarodni krivični sud navršava danas deset godina postojanja, kao jedini stalni krivični sud u svijetu uspostavljen za suđenja za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
MKS je osnovan 1. jula 2002. godine, na osnovama Rimskog statuta koji je usvojen na diplomatskoj konferenciji u Italiji 1998. godine. Sud je počeo da radi u Hagu 2003. godine.
Do sada je 121 država, među kojima 33 iz AFrike, većina evropskih i sve južnoameričke države, potpisalo sporazum o pristupanju ovoj najvećoj međunarodnoj sudskoj instanci, dok neke od najmoćnijih država svijeta, poput SAD i Kina, nisu potpisnice tog sporazuma, kao ni 41 članica UN.
Zemlja koja je potpisnik sporazuma može da iznosi slučajeve tužiocu MKS-a, koje on dalje istražuje kao što je to bio slučaj sa plemenskim vođom Tomasom Lubangom, jer je Demokratska Republika Kongo iznijela pred sud njegov slučaj 2004. godine.
Slučajeve može iznijeti i Savjet bezbjednosti UN, kao što je to bio slučaj prošle godine sa libijskim liderom Moamerom GadaFijem, a tužilac može sam započeti istragu uz dozvolu sudija, kao što je to bio slučaj sa postizbornim nasiljem u Keniji 2007. i 2008.
U MKS-u je zaposleno oko 700 osoba iz 90 zemalja, a budžet za 2012. godinu iznosi 111 miliona evra.
Za deset godina postojanja MKS je stigao do presude samo u u slučaju Lubange, koji je proglašen krivim ali mu još nije izrečena presuda.
Osim Demokratske Republike Kongo, tužilac je pokrenuo istrage u šest drugih zemalja - CentralnoaFričkoj Republici, Obali Slonovače, Keniji, Libiji, Sudanu i u Ugandi.
MKS je izdao naloge za hapšenja 20 ljudi, među kojima GadaFija, njegovog sina SeiF al-Islama i sudanskog predsjednika Omara al-Bašira.
Osim Lubange, još četvorica su u pritvoru MKS-a, među kojima i bivši predsjednik Obale Slonovače Loran Gbagbo, a 11 osumnjičenih su još u bjekstvu.
(Srna)
