Ruski predsjednik obećao je danas da će Moskva učiniti sve za podršku misije specijalnog izaslanika UN i Arapske lige u vezi sirijskog konflikta.
"Želim da vas uvjerim da ćemo učiniti sve da podržimo vaše napore", rekao je Putin na početku susreta sa Kofi Ananom u Kremlju.
Putin je istakao da žali što mora da obnovi kontakte sa Ananom "tako tragičnim povodom" kao što je situacija u Siriji, dodajući da je bivši generalni sekretar UN poznat kao "čovjek na svom mjestu i profesionalac, sa veoma velikom popularnošću i povjerenjem", prenio je Itar-Tass.
Anan je, pak, ocijenio aktuelno stanje u Siriji kao "ključni momenat i prekretnicu".
"Sirijska kriza je na raskrsnici, ovo je ključni momenat i prekretnica", rekao je izaslanik UN i Lige za Siriju.
Zvanična Moskva saopštila je uoči susreta da je Ananov plan u šest tačaka, koji predviđa političko-diplomatsko rješenje sirijske krize, "jedina održiva platforma za rješenje unutarsirijskih problema" i osnova za dalje postupanje.
Jednim od najvećih uslova Rusija smatra istovremene i podjednake zahtjeve međunarodne zajednice od svih strana u konfliktu, odnosno da se sinhronizovano prekine vatra, poslije čega treba istovremeno da se povuku i vladine snage i borbeni odredi opozicije iz svih naseljenih mjesta, navodi ruska državna agencija.
Pritom, Moskva kategorički odbija neophodnost upotrebe prinudnih mjera na koje pozivaju zemlje Zapada, insistirajući da se prvo ispune rezolucije Savjeta bezbjednosti UN 2042 i 2043.
"Sva pitanja vezana za reformu političkog sistema i određenje elemenata i rokova prelaznog perioda, treba da rješavaju sami Sirijci dijalogom između vlasti i svih opozicionih grupa, kako se to predlaže u Ananovom planu i kominikeu poslije sastanka u Ženevi", rekao je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov, koji se juče sreo sa Ananom.
"Zapadni partneri nam govore: ukoliko se ne saglasite sa usvajanjem rezolucije UN, mi ćemo odbiti da produžimo mandat (posmatračkoj) misiji UN”, rekao je Lavrov, dodajući da to smatra “apsolutno kontraproduktivnim i opasnim pristupom”.
Itar-Tassu je poslije tog susreta prenio izjavu Lavrovljevog zamenika Genadija Gatilova da o sudbini sirijskog predsjednika Bašara el-Asada na tom susretu nije bilo riječi.
"Kao što znate ni sa kim ne razmatramo tu temu”, rekao je Gatilov, dodajući da je razgovarano o produženju mandata posmatračke misije UN u Siriji.
Prema riječima zamjenika ruskog ministra inostranih poslova, Moskva je predložila da krajem jula bude održan sastanak Akcione grupe za Siriju, na na ministarskom nivou, već na nivou “viših zvaničnika”.
Stalni predstavnik Velike Britanije u UN Mark Lajal Grant izjavio je sinoć u Njujorku da se glasanje u Savjetu bezbjednosti UN o rezoluciji za prekid nasilja u Siriji, planira za srijedu uveče.
"U korist teksta (naše rezolucije) izjašnjava se ogromna većina (članica SB UN)", rekao je Grant, dodajući da su "Rusija i Kina i dalje protiv (pominjanja) Povelje UN”.
Trenutno se na ramzatranju SB UN nalaze dva nacrta rezolucije o Siriji.
Prvi, koji je pripremila Rusija, predviđa produženje mandata posmatračke misije UN u Siriji, koji ističe 21. jula, za tri mjeseca.
Varijanta britanskog nacrta ograničava rok boravka misije na 45 dana i uspostavlja rok od 10 dana u kojem vlada Sirije treba da obustavi nasilje i povuče vojsku iz naselja, u protivnom će protiv Damaska biti usvojene sankcije na osnovu Glave VII Povelje UN.
Rusija se, međutim, kategorički protivi prijetnjama na adresu sirijskih vlasti.
(Tanjug)
