Budućnost mladih nezaposlenih u svijetu, već teško pogođenih krizom, ostaje tmurna, ocjenjuje se u najnovijoj studiji Međunarodne organizacije rada.
Prema ovoj organizaciji stopa nezaposlenosti među mladima će dalje porasti na svjetskom nivou zbog posljedica širenja krize evra sa razvijenih privreda na privrede u brzom razvoju.
Prema novim prognozama MOR-a stopa nezaposlenosti među mladima će se 2017. godine podići na 12,9 iodsto, što je 0,2 procentnih poena više nego što je prognozirano u januaru (12,7 odsto).
Situacija se posebno pogoršala kada je riječ o Kini. Perma predviđanjima za oblast istočne Azije koja uključuje Kinu, Mongoliju i Koreju, stopa nezaposlenosti među mladima je trebalo da padne sa 9,5 odsto 2012. na 9,0 odsto 2016. godine, međutim u novom izvještaju se očekuje pogoršanje stope nezaposlenosti među mladima u toj oblasti na 10,4 odsto.
Međutim najviše pogođeni nezaposlenošću su mladi u sjevernoj Africi i na Bliskom Istoku gdje se za 2012. predviđa stopa nezalposlenosti od 27,5 odnosno 26,4 odsto.
Srednjoročno stopa nezaposlenosti među mladima treba da se podigne do 2017. na 12,9 odsto, dok će u Severnoj Africi ta stopa biti 26,7 odsto a na Bliskom Istoku 28,4 odsto.
"Čak i u zemljama koje bilježe znake ranog oporavka tržišta rada i gdje se otvaraju nova radna mjesta, mnogi mladi ljudi imaju teškoće da nađu posao", navodi MOR.
To obeshrabruje mlade i dovodi do toga da raste broj onih među njima koji nisu ni u radnom odnosu, ni u školi niti na nekom usavršavanju, rekao je Ekehard Ernst, glavni autor studije. On je rekao da danas u razvijenim zemljama ima oko pet miliona mladih koji ulaze u tu kategoriju.
Za tu grupu mladih MOR ima posebnu skraćenicu NEET (što znači ni posao, ni obrazovanje, ni usavršavanje).
Stručnjaci preporučuju da zemlje uvedu sistem garancije radnih mjesta za mlade i da daju prioritet usavršavanju, što bi moglo da doprinese da se nezaposleni sklone sa ulica i integrišu u korisne aktivnost.
Prema studiji to bi koštalo evropske zemlje manje od 0,5 odsto od njihovog bruto domaćeg prozivoda, što, kako je navedenoi, može da izgleda kao veliko dodatno opterećenje u vrijeme budžetske štednje, ali bi to bilo manje od dodatnih troškova koji bi nastali od trajnog udaljavanja nezaposlenih mladih sa tržišta rada.
(Tanjug)
