Izborna kampanja u SAD je u završnici. Ko će biti predsjednik odlučiće glasači u utorak, 7. novembra.
Amerikanci novog predsjednika države biraju, tradicionalno poslije prvog novembarskog ponedjeljka – u utorak 7. novembra. Hoće li Barak Obama ostati u Beloj kući ili će njegovo mjesto zauzeti republikanac, mormon, Mit Romni krajnje je neizvjesno, a u žiži oba kandidata su ekonomija i nezaposlenost.
Federalno ministarstvo rada objavilo je da je u Americi tokom prošlog mjeseca otvorena 171 hiljada novih radnih mjesta, što je 84 hiljade više nego što se očekivalo. Statistika bi za Obamu bila odlična vijest samo četiri dana pred izbore, da je ne prati i podatak da se stopa nezaposlenosti povećala sa 7,8 na 7,9 odsto. Drugim riječima, otvaranje radnih mjesta ne prati priraštaj stanovništva. Očekuje se da će kampanje oba kandidata na svoj način tumačiti brojevi, javlja dopisnik RTS iz SAD Bojan Brkić.
Čitava kampanja usmjerena je na ekonomske pokazatelje, a oni najjednostavniji, koji najviše znače građanima, ne pomažu aktuelnom predsjedniku. Nezaposlenost je i dalje velika, a u posljednjih nekoliko godina cijene svih proizvoda su, vrlo očigledno, drastično skočile.
U vrijeme prošlih izbora u Vašingtonu i okolini, na primjer, ekipa RTS-a galon benzina (3,79 litara) plaćala je 1,8 do dva dolara, a sada u prosjeku 3,8 dolara. Kilogram jabuka je sa dolara skočio čak na tri, a običan sendvič u pekari sa tri dolara, na čak 6,5 dolara. Poslije kraha tržišta nekretnina, stanarine su se uglavnom udvostručile i Obamina administracija taj problem nije uspjela da riješi.
Uragan "Sendi" koji je opustošio istočnu obalu zemlje duvao je u jedra Obaminoj kampanji. Federalna vlada mobilisala je sve snage i, po mišljenju čak 70 odsto ljudi, vrlo efikasno zaštitila stanovništvo i otklonila posljedice nevremena. Na prvi pogled, u Vašingtonu i obližnjim dijelovima Merilenda i Virdžinije, stihije kao da nije ni bilo.
To može presudno da utiče na ishod izbora, jer se glavna borba kandidata vodi baš u pogođenim dijelovima Virdžinije i Ohaja. Tokom cijele krize predsjednik je bio vođa, a njegov protivkandidat Mit Romni morao je da prekine kampanju da ne bi djelovao bezosećajno.
Iz stihije Obama je izašao jači i zato što su ga javno pohvalili i podržali i istaknuti republikanac, guverner najteže pogođene države Nju Džerzi, Kris Kristi i gradonačelnik Njujorka Majkl Blumberg. Podrška je stigla i od još jednog viđenog republikanca, bivšeg državnog sekretara Kolina Pauela.
Ipak, i prema posljednjih israživanjima javnog mnjenja, u ključnim državama, Floridi i Virdžiniji, Obama vodi za samo dva procenta, a margina greške istraživanja su tri procenta, tako da se očekuje da ovi izbori budu najneizvesniji još od 2000. godine kada su se glasovi na Floridi više puta brojali prije nego što je Džordž Buš mlađi, za nekoliko hiljada glasova, pobijedio Alberta Gora.
Najveći problem Mit Romni ima u Ohaju. Nijedan republikanski kandidat nikada nije ušao u Belu kuću a da nije pobijedio u Ohaju. Prema novim israživanjima, Obama u toj saveznoj državi vodi za tri odsto, a stopa nezaposlenosti tamo manja je od nacionalnog prosjeka. Zato neki odluku Mita Romnija da pred kraj kampanje prođe tradicionalno demokratskom Pensilvanijom vide kao očajnički potez.
Obojica kandidata danas su na sajtu TV mreže Si-En-En (CNN) objavili svoje završne riječi u kampanji, koje možete pogledati OVDJE. Mit Romni nudi manju vladu, jednostavnije propise, manje poreze koji će ohrabriti preduzetnike da otvaraju radna mjesta i na taj način, u naredne četiri godine, stvoriti 12 miliona radnih mjesta.
Barak Obama, takođe, nudi 12 miliona radnih mjesta, ali putem obrazovanja radne snage za nove poslove, investicije u kompanije i povećanje poreza bogatima. On oštro kritikuje Romnija kao nastavljača dela Džordža Buša koji je SAD uveo u iscrpljujuće ratove i veliki državni dug, javlja dopisnik RTS.
(MONDO)
