Arhiepiskop Hristozom Drugi tvrdi da će crkvenu imovinu staviti državi na raspolaganje kako bi se ona izvukla iz finansijske krize.
Poslije razgovora sa predsednikom države Nikosom Anasrasijadesom, Hristozom, koji je na čelu vrlo uticajne pravoslavne crkve na Kipru, je izjavio da je crkva spremna da stavi hipoteku na svoju zamašnu imovinu i na osnovu toga dobije novac koju bi potom uložila u vladine obveznice.
Pravoslavna crkva na Kipru poprilično je bogata - posjeduje dosta imovine, dioničar je u bankama i pivarama.
Nakon što je kiparski parlament juče odbio nacrt zakona na osnovu kojeg bi se štedišama u bankama jednokratnim porezom uzelo do 10 odsto od uloga, u pitanje je došla međunarodna pomoć koju je Kipar tražio da izbjegne bankrot.
Kipar je zatražio 15,8 milijardi evra da spasi svoje banke, dovede u red svoje finansije i izbjegne mogućnost ispadanja iz evrozone.
Države EU i Međunarodni monetarni fond (MMF) kao uslov su postavili oporezovanje štednih uloga u kiparskim bankama. Sporazum vlade Kipra i međunarodnih kreditora, koji je juče odbačen u parlamentu, izazvao je navalu štediša na banke sa namjerom da podignu svoje uloge i izbjegnu oporezovanje.
Banke će ostati zatvorene najmanje do sljedećeg utorka, 26.marta, rekao je danas agenciji Frans pres zvaničnik kiparske centralne banke.
Zvaničnik navodi da nema uslova da banke nastave sa radom prije utorka, prenosi Frans pres.
Banke na Kipru zatvorene su od subote da bi se spriječilo prekomerno odlivanje novca, nakon što je vlada u Nikoziji sa međunarodnim kreditorima postigla dogovor o kreditu pomoći, koji je prvobitno podrazumijevao oporezivanje bankarskih depozita.
Tu mjeru je juče odbacio kiparski parlament, što bi ekonomiju te zemlje moglo da gurne u još dublju krizu.
Vlada u Nikoziji je otpočela kriznu sjednicu da bi razmotrila alternativni plan u cilju osiguranja međunarodne pomoći i restruktuiranja posrnulog bankarskog sektora.
Premijer Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je danas da je plan za spas Kipra loše osmišljen, navodeći da rješenje ne bi smelo da naškodi odnosima Rusije i Evropske unije.
"Čini mi se da je svaka moguća greška u ovoj situaciji načinjena", rekao je Medvedev za agenciju Interfaks, dodajući da se nada da rješenje za kiparsku finansijsku krizu neće naškoditi odnosima Rusije i EU, prenosi agencija Frans pres.
Premijer je upozorio da trenutna situacija na Kipru može da izazove novi talas krize i dovede do velikih bankarskih gubitaka i prekida rusko-kiparskog sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Medvedev naglašava da će, ukoliko kiparske banke ubrzo ne nastave sa poslovanjem, to imati veoma ozbiljne posljedice. Rusi drže između trećine i polovine svih kiparskih depozita, a procjenjuje se da ruske banke i kompanije imaju na ostrvu 31 milijardu dolara.
Kiparski bankarski sektor je u veoma teškoj poziciji, navodi Medvedev, ukazujući da je Nikozija trebalo da pokrene pregovore sa više strana zainteresovanih za pomoć, umjesto da se krije iza fraze da nije primjereno da Kipar vodi pregovore van EU.
"Neka onda sve odluke donose samo unutar EU, mada nisam siguran da je to dobro rješenje", ocijenio je ruski premijer.
Medvedev je prijedlog o oporezivanju kiparskih bankarskih depozita uporedio sa konfiskacijom imovine Rusa od strane sovjetskih vlasti.
"Predložena mjera je očigledno eksproprijacija i zapljena bez presedana. Ne mogu da je uporedim ni sa čim drugim osim sa odlukom bivših sovjetskih vlasti koje su sa ušteđevinom građana postupale prilično bezobzirno. Živimo u 21. vijeku u globalnoj ekonomiji i insistiramo da pravo svojine i svi bankarski propisi budu poštovani", rekao je premijer Rusije.
(MONDO/Agencije, foto: Beta/AP )