Američki predsjednik Barak Obama naredio je Pentagonu da pripremi proširenu listu potencijalnih meta u Siriji. Rusija šalje još jedan brod
Obama je izdao takvo naređenje nakon saznanja obavještajnih službi da su vojne trupe te zemlje izvršile premještaj sa jedne na drugu lokaciju, piše "Njujork Tajms".
To znači da će se lista od prvobitnih 50 meta sada proširiti, a u igri je i korišćenje ratnog vazduhoplovstva, pored ispaljavanja raketa Tomahavk sa nosača aviona.
Kao moguća opcija pominju se B-52 bombarderi i B-2 stelt letjelice koje nose satelitski navođene bombe.
Kako piše njujorški dnevnik, napad bi bio usmjeren na vojne jedinice, koje su, kako se navodi izvele napad hemijskim oružjem, kao i na komande štabova koji su rukovodili napadom.
Načelnik Generalštaba Vojske SAD general Martin Dempsi izjavio je da bi među metama mogle da bude i sirijska protivvazdušna odbrana i rakete dugog dometa koje posjeduju snage odane režimu Bašara al Asada.
Za njujorški dnevnik jedan visoki zvaničnik administracije u Vašingtonu rekao je da bi najgori ishod cijele priče bio američki napad koji ne bi skoro ništa promijenio na terenu.
I dok Amerikanci proširuju mete, tri ruska ratna broda prošla su kroz Bosfor i uputila se prema obalama Sirije.
Rusi takođe ne miruju, pa je danas objavljeno da ta zemlja šalje veliki vojni transportni brod "Nikolaj Fičenkov" ka sirijskoj obali.
"Brod će pristati u Novorosijsku, gdje će na njega biti ukrcan specijalni teret, odakle će krenuti ka određenoj oblasti u istočnom Mediteranu", navela je ruska agencija Interfaks, pozivajući se na neimenovane izvore u ruskoj mornarici, ne precizirajući o kakvom je teretu riječ.
Rusija, glavni međunarodni saveznik Sirije u sadašnjim sukobima u toj zemlji, premiješta svoje brodove u Mediteran iz, kako je navela, bezbjednosnih razloga.
U četvrtak su tri ruska ratna broda prošla kroz Bosforski moreuz, na putu ka istocnom Sredozemlju, u blizini sirijske obale.
Brod obavještajne službe ŠC-201 "Priazovje", u pratnji brodova "Minsk" i "Novočerkask", prošli su kroz Bosfor, uprkos strahovanjima u regionu zbog mogućeg vojnog udara zapadnih zemalja, predvođenih SAD na Siriju, najavljenog kao odgovor na navodni napad hemijskim oružjem koji je sirijski režim izvršio u Damasku, prenio je AFP.
Sukob u Siriji ostaje glavna tema Samita G20 koji je u toku u Rusiji, a danas se na njegovim marginama generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki-mun energično založio protiv vojne akcije u Siriji.
On je upozorio da bi to moglo da raspiri sektaško nasilje u zemlji koja je već na udaru humanitarne krize "bez presedana" u novijoj istoriji.
Govoreći na sastanku posvećenom humanitarnim pitanjima koji je organizovala Velika Britanija na marginama samita G20, Ban je pozvao svjetske sile da ostave po strani svoja razilaženja povodom sukoba u Siriji i da preduzmu zajedničku akciju kako bi se sirijskom stanovništvu pružila preko potreba pomoć, prenio je AFP.
"Moram da upozorim da bi loše razmotrena vojna akcija mogla da izazove ozbiljne i tragične posljedice, i to sa povećanom opasnošću od daljeg sektaškog nasilja", rekao je Ban.
Ocijenivši da je riječ o humanitarnoj krizi neviđenih razmjera u novijoj istoriji, generalni sekretar UN ukazao je na potrebu da se "izbjegne dalja militarizacija sukoba i da se, umjesto toga, energičnije potraži političko rješenje".
EU i dalje nema jedinstven stav o pokretanju vojne akcije protiv Sirije. Ministri odbrane zemalja EU saglasili su se u Vilnjusu oko činjenice da je 21. avgusta u Siriji upotrebljeno hemijsko oružje i da postoje brojni dokazi koji ukazuju na odgovornost sirijskog režima.
"Ministri su osudili upotrebu hemijskog oružja i smatraju da svi oni koji upotrebili to oružje treba da budu odgovorni", izjavio je litvanski ministar odbrane Juoazas Olekas novinarima nakon sastanka.
On je dodao da postoje brojni znaci koji navode na zaključak da je hemijsko oružje upotrebio režim sirijskog predsjednika Bašara al Asada.
"Ne postoji jedinstven odgovor na situaciju u Siriji i zato imamo različita mišljenja o tome kako treba odgovoriti" , odgovorio je Olekas na pitanje o razlikama u stavovima o tom pitanju između evropskih zemalja.
Nakon sastanka ministara odbrane, ministri spoljnih poslova 28 država članica EU počeće u poslijepodnevnim satima dvodnevni skup u Vilnjusu kako bi pokušali da pronađu zajednički stav o Siriji.
Sastanku će prisustvovati i američki državni sekretar Džon Keri kao i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton.
Eštonova će sutra nakon završetka sastanka izdati deklaraciju.
(MONDO)
