Na hiljade učenika demonstriralo je u više desetina njemačkih gradova tražeći bolje uslove školovanja, reformu sistema....
Zahtijevaju strogu podjelu na tri škole, i više novca za zapošljavanje novih nastavnika i za opremanje škola pedagoškim materijalom.
U Berlinu se ispred gradske vijećnice okupilo oko 5.000 učenika, u Štutgartu oko 4.000. Slični skupovi održavaju se i u Hamburgu, Bremenu, Minhenu, Nirnbergu, Rostoku, Kelnu i još dvadesetak gradova.
Đaci organizovani u inicijativu "Srušimo blokadu u školstvu" traže još i besplatne vrtiće, besplatne školske knjige i besplatne studije.
Posebno se zahtijeva i reforma školstva koja bi omogućila da djeca duže ostaju u zajedničkoj osnovnoj školi. Sada se poslije četvrtog razreda đaci, odnosno roditelji opredjeljuju između tzv. glavne škole (u koju idu uglavnom djeca roditelja koji zarađuju malo i koji su i sami lošeg obrazovanja), realke i gimnazije.
Demonstranti smatraju da je ovaj sistem nepraveden, da reprodukuje socijalne razlike i onemogućava da se djeca opredjeljuju za zanimanja u skladu sa sopstvenim talentom i sposobnostima.
Pored toga traži se smanjenje razreda koji sada u srednjim školama imaju između 30 i 32 đaka, zapošljavanje novih nastavnika i razvoj novih, alternativnih modela nastave.
Učenici u pozivu za štrajk kritikuju to što je savezna vlada sa lakoćom odvojila 500 milijardi evra za pomoć bankama ugroženih finansijskom krizom, a nije u stanju da obezbijedi 30 milijardi za oporavak školskog sistema koliko već godinama zahtijeva Savez njemačkih sindikata.
U nizu gradova đaci imaju podršku nastavnika i direktora škola, iako oni u štrajku ne smiju da učestvuju. Demonstrante podržava i Sindikat zaposlenih u školstvu koji je školama preporučio da, uprkos suprotnom zahtjevu školskih vlasti, đacima koji danas ne dođu u školu opravdaju izostanak.
U Njemačkoj se već više godina, od kada se ovdašnje škole nedovoljno dobro plasiraju u međunarodnoj PISA-studiji, vodi ogorčena rasprava o mogućnostima reformi obrazovnog sistema.
Međutim, školstvo u Njemačkoj nije u nadležnosti saveznih, već pokrajinskih vlasti, ali ni tamo nema odgovorajućeg konsenzusa o tome kako bi trebalo da izgleda moderna škola koja bi zadovoljila zahtjeve đaka, roditelja, nastavnika, ali i politike koja sve to treba da finansira i privrede koja sebi želi da obezbijedi odgovarajući profil zaposlenih.
Da su njemačkom školskom sistemu potrebne "prepravke", nisu na demonstracijama podsjetili samo učenici. Upravo objavljena studija Instituta njemačke privrede (DIW) o inovativnim kapacitetima Njemačke pokazala je da zemlja u tom pogledu kaska za mnogim zapadnim državama. Kao jedan od glavnih razloga za to naveden je i neodgovarajući školski sistem.
(Beta)