Deset pitanja bez odgovora o letu MH370

"Pitanje svih pitanja" je: Kako je u 21. vijeku moguće da "tek tako" nestane džambo džet?

1. Kako piše BBC , prvo pitanje bez odgovora je - zašto je let sa 239 ljudi iz Kuala Lumpura ka Pekingu 8. marta naglo skrenuo ulijevo.

Podaci sa vojnih radara potvrđuju da se to zaista desilo: MH370 je bez najave skrenuo sa predviđene rute, a transponder koji šalje signal kontroli letenja u tom trenutku je već bio isključen. Stručnjak za bezbjednost letenja Gaj Greton za BBC kaže da su nagle promjene kursa "veoma rijetke" i da se piloti na takav manevar odlučuju samo ako imaju ozbiljan problem, poput požara, naglog gubitka pritiska ili napada, pa preusmjeravaju avion ka najbližem mjestu za slijetanje. Ako "crna kutija" koja bilježi događanja u kokpitu nikad ne bude pronađena, sve teorije o ovom pitanju biće čiste spekulacije.

2. Pitanje je, takođe, da li je razumna sumnja da je pilot planirao da se ubije.

Ako se to zaista dogodilo, ne bi bilo prvi put u avio-istoriji: smatra se da se baš to dogodilo u avionskim nesrećama 1999, kad je pao avion "Egipat era", kao i dvije godine ranije, kad se srušio avion "Silk era". Podaci Mreže za bezbjednost avijacije (The Aviation Safety Network) pokazuju da je od 1976. godine zabilježeno osam avionskih nesreća koje su povezane sa samoubistvom pilota. U slučaju aktuelnog malezijskog aviona, vlasti su pretresle kuće pilota i kopilota, ali nisu objelodanjeni nikakvi dokazi koji bi potkrijepili pretpostavke o samoubistvu. Bilo je spekulacija da je kapetan Zahari Ahmad Ssah možda bio uzrujan zbog raskida sa ženom, ali zasad nema dokaza da je zbog toga bio pomućene svijesti. Policija još istražuje i simulator letenja koji je pronađen u njegovoj kući.

3. Pitanje je i da li je scenario otmice uopšte moguć

Stručnjaci se slažu da je nasilni ulazak u zaključanu pilotsku kabinu nemoguć: vrata su otporna na metke, a ne mogu se razvaliti ni sjekirom. Čak ako bi neko uspio da nasilno uđe u kokpit, dok bi uspio - ostavio bi dovoljno vremena posadi da pošalje SOS signal. Moguće bi bilo jedino da je neko upao u kokpit u trenucima kad nije zaključan. Neke avio-kompanije, poput izrealskog "El Ala", imaju dupla vrata upravo zbog takvog scenarija.

4. Pitanje je i da li je moguć scenario da je nestanak aviona zapravo bio nezgoda

Većina dosadašnjih teorija zasniva se na pretpostavci da su komunikacioni sistemi i trasponder namjerno onesposobljeni. Od te pretpostavke polaze i malezijski zvaničnici, sudeći po dosadašnjim izjavama. Ipak, pilot i autor knjige "Zašto avioni padaju" (Why Planes Crash) Silvija Vrigli vjeruje da je moguće da se desila serija događaja koja je slučajno odvukla avion sa kursa. "Nešto je moglo da pođe naopako u fazama. Mogla je vatra da zahvati dio aviona, pa da padnu neki sistemi, a da avion ostane nedirnut. Moglo je da dođe i do gubitka pritiska, postepenog", kaže ona. Vriglijeva podsjeća na pad aviona "Helios ervejza" 2005. u Grčkoj, kada je u pilotskoj kabini došlo do gubitka pritiska, poslije čega je zbog nedostatka kiseonika posada bila onesposobljena, a avion je nastavio da leti na autopilotu. "Da Heliosov avion nije udario u planinu, nastavio bi da leti dok ne ostane bez goriva. Ne kažem da je taj scenarij vjerovatan, ali nije ni nemoguć."
Piloti ističu da je jedna od prvih akcija koju preduzimaju u slučaju opasnosti da pošalju poruku kontroli letenja. Da bi scenario "serije nezgoda" bio vjerovatan, moralo je da se desi da odmah, tokom "prve nezgode", padnu svi sistemi za redovnu komunikaciju sa zemljom.

5. Postavlja se i pitanje zašto ništa nije preduzeto čim se isključio transponder, koji komunicira sa radarom na zemlji.

Transponder je isključen kad je MH370 prešao iz malezijskog vazdušnog prostora u vijetnamski, iznad Južnog kineskog mora. Stručnjak za tumačenje podataka o letu Dejvid Beri kaže da bi, da je avion nestao u Evropi, kontrola letenja to odmah primijetila i podigla uzbunu. Ako ništa drugo, kažu stručnjaci, kontrola letenja u Evropi bi tražila avion koji je najbliži onom koji je nestao sa radara, koji bi mogao da uspostavi direktan kontakt. Piloti, naime, koriste sistem za izbjegavanje sudara u vazduhu, koji otkriva transpondere drugih aviona - a sistem se koristi da se letilice ne bi previše približile jedna drugoj. Bivši pilot "boinga 777" Stiv Bazdigan kaže da se sjeća da u toj zoni letenja - graničnog malezijskog i vijetnamskog vazdušnog prostora - postoji "rupa" u vezama sa kontrolom letenja od desetak minuta. Zanimljivo je i da niko na tlu nije primijetio nestanak aviona - malezijska kontrola letenja je, vjerovatno, smatrala da je "predala" let Vijetnamu i zaboravila na njega.

6. Kad je riječ o komunikaciji sa vojnim satelitima, postavlja se pitanje zašto nema jednostavnijeg načina da sateliti lociraju avion koji je nestao.

Pretraga iznad okeana, oko 2.500 kilometara jugozapadno od australijskog grada Perta, zasniva se na fotografijama koje su obezbijedile komercijalne kompanije.
Den Šnur kaže da je poznato da postoji najmanje 20 satelita koji imaju dovoljno dobru rezoluciju da bi mogli da obezbijede takve fotografije. Od tih 20, najmanje 10 rutinski slikaju Zemlju svakodnevno, a slika stiže za dva, tri sata. Međutim, otkrivanje slika koje bi mogle biti od pomoći dugo se čeka, zbog količine materijala koji stiže sa satelita. Činjenica je da veoma mali i brzi balistički projektili mogu biti uočeni veoma brzo, zahvaljujući satelitima, pa se postavlja pitanje kako su propustili veliki i, u odnosu na raketu, spori džambo džet. Po mišljenju drugog autora koji se bavi avionskim nesrećama, Lorensa Gonzalesa, "to ukazuje da tamo negdje u svijetu postoji neko moćan ko zna gdje je avion, ali ne želi da o tome govori...vjerovatno zbog nacionalne bezbjednosti ili zato što ne želi da otkrije koliko je sofisticiran satelit koji njegova država posjeduje".

7. Otvoreno je i pitanje da li je avion, kad je ostao bez goriva, jedrio prije nego što je zaronio u okean, ili se strmoglavio i odmah zagnjurio

Odgovor na to pitanje zavisi od pitanja da li je pilot još pilotirao. "Ako je bio pod kontrolom pilota, avion je mogao da se spusti na površinu vode i jedri. Erbas koji se spustio na njujoršku rijeku Hadson izgubio je oba motora, što izaziva iste posljedice kao da je ostao bez goriva, a pilot je uspio da bezbijedno aterira na vodu", podsjeća Greton.