Prevremeno cvijetanje trešnje čija je koštica bila poslata u orbitu iznenadila je i zadivila naučnike i budističke kaluđere koji o njoj brinu.
Prema pisanju londonskog "Telegrafa", mlado, četvorogodišnje drvo procvjetalo je početkom aprila, šest godina ranije od svojih "zemaljskih" srodnika.
"Ne možemo da vjerujemo. Tako je brzo poraslo!", rekao je Masahiro Kađita, starješina hrama Ganđođi u prefekturi Gifu, u centralnom Japanu.
Koštica iz koje je stablo izraslo potiče sa trešnje koja je, prema lokalnom predanju, stara 1250 godina, a raste u dvorištu budističkog hrama.
"Ovo je prvi put da je koštica sa drevne trešnje tako brzo proklijala i iz nje izraslo drvo! Zaista smo oduševljeni, jer će novo drvo da zamijeni staro", naveo je sveštenik.
VIDEO
Misterija je tim prije veća kada se zna da je čudesna koštica doživjela pravu odiseju u svemiru prije nego što je zasađena u dvorištu hrama. Odabrana je prije nekoliko godina zajedno sa nekoliko drugih koje su uzete ne samo sa "milenijumskog" stabla već i sa trešanja širom Japana u kojem je ovo drvo predmet obožavanja.
Koštice su poslate na Međunarodnu svemirsku stanicu (MSS), u novembru 2008. i vraćene na Zemlju osam meseci kasnije, nakon 4.100 obavljenih krugova oko naše planete.
Jedan dio je poslat u laboratorije, ali je većina vraćena na mjesta s kojih su uzete, a pojedine su i zasađene.
Za četiri godine, "svemirska trešnja" iz hrama Ganđođi porasla je četiri metra. Danas ima devet procvjetalih bijelo-ružičastih cvjetova sa po pet latica, za razliku od cvjetova starog stabla koji imaju po tridesetak latica.
"Trešnja je dio edukativnog projekta kako bi se djeca naučila da sakupljaju koštice i da ih sade", navodi vođa projekta Miho Tomioka.
"Mislili smo da će drvetu trebati deset godina da procvjeta, kada djeca, koja su ga posadila, budu odrasli ljudi", rekla je ona.
"Moguće je da je to posljedica izlaganja koštice kosmičkom zračenju", objasnila je Kaori Tomita-Jokotani sa Univerziteta Tsukuba, koja je, takođe, učestvovala u projektu.
Ona, međutim, dodaje da bi ovaj neobični fenomen mogao biti posljedica polinizacije stare trešnje drugim, srodnim vrstama koje ranije cvjetaju.
"Trenutno nemamo nikakvo naučno objašnjenje" zašto je ovo stablo tako "napredno" za svoje godine, priznala je ona.
Koići Vakata, japanski astronaut koji je vratio koštice iz svemira, vratio se u međuvremenu na MSS kao njen zapovjednik.
(Tanjug, foto: Beta/AP Photo/Jacquelyn Martin)