Globalno zagrijavanje rapidno pretvara Ameriku u olujno i opasno mjesto - od poplavama zahvaćene Floride, do divljih požara na zapadu SAD.
To je ocijenjeno u najnovijem izvještaju američke Nacionalne klimatske službe, objavljenom danas.
Očekuje se da će nepogode izazvane klimatskim promjenama "izuzetno ugroziti SAD u ovom vijeku i poslije", dodaje se u izvještaju na 840 strana i ističe da ipak nije kasno da se spriječe njihovi najgori efekti.
U izvještaju čiju je izradu podržala Bijela kuća koja će ga upotrebiti za razvoj politike zaštite okoline, ukazuje se da će SAD i druge zemlje, ukoliko ne promijene način korišćenja energije, ostati na putu sve veće štete i opasnosti od prirodnih katastrofa.
"Klimatske promjene, koje su nekad smatrane temom daleke budućnosti, sada su se čvrsto ušančile u sadašnjosti. Proizvođači kukuruza u Ajovi, uzgajivači ostriga u državi Vašington i oni koji prave javorov sirup u Vermontu, svi se suočavaju sa promjenama uslovljenim klimom, koje u nedavnom iskustvu nisu zabilježene", rekao je jedan od autora studije.
Jedna od autorki izvještaja navela je da obični ljudi ne mogu da primijete promjene poput rasta prosječne temperature koja je od 1895. kada je započeto njeno mjerenje, skočila za 1,9 stepeni, ali oni na svojoj koži itekako sve češće osjećaju sušu, talase vrućina i oluje.
U izvještaju se zaključuje da su se intenzitet, frekvencija i trajanje najačih atlantskih uragana povećali od početka 1980-tih, ali još nije dovoljno ispitano koliki dio se može pripisati zagrijavanju čiji je uzrok aktivnost čovjeka.
To isto važi i za zimske oluje, poplave, talase vrućine, suše, kao i za povećanje nivo mora i okeana za 20 centimetara od 1880. godine, a predviđa se da će do 2100. porast biti između 0,3 i 1,2 metra.
Od januara 2010. godine 43 od 48 južnih država SAD zabilježile bar jedan mjesečni rekord u visini temperature. Tako je Kalifornija ove godine imala najtopliji januar od kako se mjeri temperatura.
U posljednji 51 mjesec, države SAD su imale 80 mjesečnih rekorda po vrućini, 33 po vlažnosti, 12 po suši, i tri po hladnoći, navela je agencija AP.
U izvještaju se takođe upozorava da "klimatske promjene prijete ljudskom zdravlju i ljudima na mnogo načina" što uključuje pojačano zagađenje vazduha od požara, smoga, povećan broj bolesnih zbog zaražene hrane, vode, komaraca i krpelja.
Takođe, zbog sve toplijeg vremena povećana je količina polena, kao i negativne posljedice ugljen-dioksida po biljke.
Polenska sezona se produžila za 24 dana u regionu Minesote i Sjeverne Dakote između 1995. i 2011, navodi se u izvještaju.
Ono što je posebno loše su ogromni troškovi klimatskih promjena: po najgorem scenariju, samo poplave bi mogle do 2100. godine da koštaju SAD 325 milijardi dolara, od čega bi 130 milijardi dolara otpadalo na Floridu.
Do sada su suše i talasi vrućine u 2011. i 2012. koštali poljoprivrednike 10 milijardi dolara, navodi se u studiji.
Vremenske katastrofe koje nanose milionske štete, pogađaju najčešće Teksas, Ohlahomu i jugoistočni dio SAD, zaključuje se u izvještaju.
(Beta, Foto: Guliver/Getty Images/Thinkstock)