Farmaceuti izmišljaju bolesti

Menopauza se danas predstavlja kao zdravstveni poremećaj, osteoporoza i povišen holesterol kao veoma ozbiljne bolesti, a ljudi se stalno drže u strahu od smrtonosnih virusa koji prijete da unište čovječanstvo.

Ništa neobično ako se zna da farmaceutske kompanije promovišu nepostojeće bolesti i preuveličavaju manje zdravstvene probleme kako bi ostvarile što veći profit, izlažući time zdrave ljude riziku, upozorili su nedavno australijski istraživači.

Proizvođači lijkova danas predstavljaju povišen holesterol i osteoporozu kao bolesti, iako su oni tek faktori rizika, a preuveličavaju se pojedina oboljenja poput sindroma nemirnih nogu i iritabilnog crijeva, ističu australijski istraživači Dejvid Henri i Rej Mojnihen.

Koliko su agresivne kampanje proizvođača lijekova najbolje govori podatak da je u Srbiji

U trci za profitom na tržištu se često pojavljuju lijekovi čije dejstvo nije dovoljno provjereno. Nedavno je Svjetska federacija potrošačkih udruženja Consumers International optužila vodeće farmaceutske kompanije da čak prikrivaju stvarne rezultate studija sigurnosti i djelovanja lijekova.

Ova federacija je izračunala da su farmaceutske kompanije prošle godine potrošile 60 milijardi dolara za marketing, a dvostruko manje za istraživanje lijekova.

Puštanje u promet nedovoljno ispitanih lijekova izazvalo je niz skandala zbog njihovog štetnog dejstva koje je kasnije utvrđeno. Tako je u promet pušten lijek "vioksa" za koji se kasnije utvrdilo da nakon dugotrajne upotrebe povećava rizik od srčanog i moždanog udara.

Za prikrivanje rezultata optužena je i farmaceutska kompanija "Eli Lili", koja je još 1988. godine znala da antidepresiv "prozak" u nekim slučajevima može povećati agresivnost i sklonost samoubistvu, ali je te podatke prikrivala.

Na crnoj listi našle su se i "tablete sreće" britanske kompanije GlaxoSmithKline (GSK), koja je optužena da radi bolje prodaje svog lijeka izmišlja bolest. GSK je 1999. godine, prije nego što je dobio odobrenje za antidepresiv "paxil" (seroxat) za liječenje "socijalne fobije", organizovao veliku javnu kampanju kako bi se na viši nivo podigla svijest o novoj bolesti, socijalnoj anksioznosti. Velika smišljena akcija rezultirala je vrtoglavim rastom prodaje lijeka.

U poslednjih petnaestak godina planeta se drži u konstantnom strahu od neke velike pandemije izazvane nepoznatim virusom. I dok jedni strahuju, vlasnici farmaceutskih kompanija zadovoljno trljaju ruke jer vlade zemalja izdvajaju ogromna sredstva za nabavku lijekova koji mogu biti od koristi.

Poznato je da su u laboratorijama uspjeli da proizvedu virus gripa, virus koji izaziva dječju paralizu i ebolu. Epidemiolog dr Radmilo Petrović kaže da se eksperimentisalo i sa virusom svinjskog gripa koji se 1976. godine, poslije dvadeset godina mirovanja, iznenada pojavio u američkoj vojnoj bazi u Nju Džersiju.

Eksperimenti su izmakli kontroli i tada se virusom zarazilo deset vojnika, od kojih je jedan umro. Virus tada nije izazvao pandemiju. Ne isključuje se mogućnost i da je novi, meksički grip, potekao na sličan način.

"Na svake dvije, tri godine pojavi se neka nova bolest i tako se planeta drži u stalnom strahu. Prije petnaestak godina počelo je da se govori da će se vratiti variola vera. Mnoge zemlje su naručile velike količine vakcina. Poslije toga je zavladala panika od an­­traksa, zatim SARS-a, ptičjeg gripa, i evo sada meksičkog gripa", kaže dr Petrović.

Zanimljiva je sprega između farmaceutskih kompanija i političara. Mnogi političari se danas pojavljuju kao suvlasnici ovih kompanija, a neki čak učestvuju u reklamiranju njihovih proizvoda.

Bivši američki predsjednik Džordž Buš učestvovao je 2002. godine u promociji lijeka "nevirapin", koji se koristi u prevenciji AIDS-a, iako se znalo da je više štetan nego koristan. On je objavio da će njegova administracija osigurati 500 miliona dolara za prevenciju AIDS-a.

Asošiejted pres je objavio 2004. godine da je već poznato da taj lijek izaziva vrlo teške nuspojave, pa čak i smrt, što je uočeno još za vrijeme njegovog istraživanja. Proizvođač lijeka je povukao svoj zahtjev za upotrebu lijeka radi zaštite novorođenčadi u SAD.

Ubrzo poslije pojave novog, meksičkog gripa, mediji su istraživali koje farmaceutske kompanije najviše profitiraju. Prema izvještaju radija "Dojče vele", najveću dobit imale su četiri farmaceutske kompanije – "Roš", "Novartis", "Sanofi-Avantis" i "Glakso Smit Klajn".

(MONDO)