Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo ocijenio je da je Samit šefova država i vlada EU "dostigao željene ciljeve".
On je, na konferenciji za novinare po završetku skupa u Briselu, izrazio uvjerenje da će nakon obećanih garancija Irskoj drugi referendum o Lisabonskom sporazumu u toj zemlji biti pozitivan.
"Vlada Irske je sada sve dobila što joj je bilo potrebno od drugih članica EU", kazao je Barozo.
Češki premijer Jan Fišer ocijenio je ovaj sastanak "stoposto uspješnim", istakavši da su usvojene garancije za Irsku, koje su bile uslov Dablina za održavanje drugog referenduma o Lisabonskom sporazumu- "uspjeh za čitavu Evropu".
On je kazao da je dobra vijest to što se garancijama za Irsku ne mijenja ni jedan zarez u Lisabonskom sporazumu, te da garancije vode ka ponovnom otvaranju procesa o ratifikaciji.
Fišer je objasnio da najprije mora biti zaključena ratifikacija Lisabonskog sporazuma, pa tek onda države članice EU treba da odluče u kom obliku će u poseban protokal biti unesene garancije koje traži Irska.
Naime, Irska je zahtijevala da se u protokol Lisabonskog sporazuma unesu njene specifičnosti – zabrana abortusa, vojna neutralnost i poreska nezavisnost.
Dogovor o finansijskom nadzoru Barozo je nazvao "odličnim dostignućem".
"Nismo izabrali jednostavan put. Radi se o regulacijama nadzora banaka i, imajući u vidu ekonomsku krizu, možemo reći da smo postigli veoma zadovoljavajući rezultat", podvukao je Fišer.
Barozo je upozorio na opasnost od nove krize ukrajinsko-ruskog spora oko gasa. "Postoji opasnost i moramo da spriječimo dalju gasnu krizu", poručio je on najavivši da će iduće nedjelje biti sazvan sastanak u Briselu na kojem će se razmotriti kratkoročni paket mjera.
Srednjeročno mora biti pronađeno rješenje koje bi osiguralo isporuke gasa, upozorio je Barozo, ukazujući da pogođene države moraju već sada preduzeti mjere.
U budžetu Evropske unije nema novca kojim bi se Ukrajini pomoglo da plati ruski gas, izjavio je Barozo.
"Treba reći otvoreno da to nije naša odgovornost", rekao je Barozo na konferenciji za novinare po završetku dvodnevnog samita lidera EU u Briselu.
Prema Fišerovim riječima dogovoreno je da se preduzmu dobrovoljne mjere u zemljama EU kako bi se postigla interna raspodjela imigranata, uz konstataciju da je bitno uspostaviti agenciju za podršku azilanata.
Šefovi država i vlada EU osudili su nasilje protiv demonstranata, poslije predsjedničkih izbora, u Iranu.
Pravo na mirne demonstracije mora biti osigurano, kaže se u zaključku Samita u Briselu.
Teheran je pozvan da odustane od primjene sile nad mirnim demonstrantima.
Šef češke diplomatije, zemlje koja predsjedava EU, Jan Kohout izjavio je da šefovi država i vlada zahtijevaju povratak stabilnosti, bez da se mirne demonstracije guše.
Takođe učesnici Samita su ocijenili da je potrebno da se prekontroliše tok prošlih izbora.
Lideri EU oštro su osudili i posljednje sjevernokorejske nuklearne i balističke probe i pozdravili hitno uvođenje sankcija UN protiv Pjongjanga.
"Posljednje probe predstavljaju kršenje rezolucija UN i veliku prijetnju miru i stabilnosti korejskog poluostrva", navodi se u deklaraciji sa samita EU u Briselu.
Šefovi država i vlada EU zatražili su hitno prenošenje sankcija UN na evropsko pravo, naglašavajući "važnost brze primjene inspekcije brodova" za koje se sumnja da prevoze oružje iz ili ka Sjevernoj Koreji.
(agencije/MONDO)