Naučnu javnost zaokuplja najava prvog presađivanja ljudske glave na drugo tijelo, a stručnjaci procjenjuju da će operacaija trajati najmanje 36 časova!
Prvi dobrovoljac je programer iz ruskog grada Vladimira, 30-godišnji Valerij Spiridonov. On boluje od urođene spinalne mišićne atrofije zbog koje je doživotno vezan za invalidska kolica.
Jedno od pravila za tranplantaciju jeste da Spiridonov neće moći da bira svoje novo tijelo. NJegov donator će, najvjerovatnije, biti osoba koja je doživjela tešku saobraćajnu nesreću ili osuđenik na smrtnu kaznu.
Jedina Valerijeva želja jeste da mu bude podareno tijelo muškarca.
Transplantacija će trajati više od 36 sati, iako će za odvajanje glave i njeno presađivanje na drugo tijelo biti potrebno nepunih sat vremena.
Prilikom transplantacije od presudnog značaja biće
"ultraoštri skalpel", kojim će doktor presjeći leđnu moždinu pacijenta i donatora.
Kako bi glava Valerija Spiridonova mogla funkcionisati na transplantovanom tijelu, hirurzi moraju "spojiti" sve presječene aksone, živčana vlakna koja povezuju neurone i prenose podražaje od živčanih stanica do mišića i žlijezda.
Tokom operacije Kanaveru će asistirati stotinjak hirurga!
Nakon operacije pacijent će provesti mjesec dana u indukovanoj komi, kako bi se u stanju potpunog mirovanja olakšalo zarastanje i prihvatanje transplantovanih tkiva. Zatim predstoji godinu dana fizioterapije i rehabilitacije.
Ukoliko operacija uspije, napominju stručnjaci, pacijentova djeca mogla bi da naslijede gene donatora.
Operacija će koštati 11 miliona dolara, a profesor Kanavero još nije sakupio novac za svoj poduhvat.
Kako prenose naučni portali, Serđo Kanavero ne zahtijeva ništa konkretno od svojih potencijalnih pacijenata sem da dobrovoljac za transplantaciju glave bude osoba sa teškim, višestrukim i neizlječivim oštećenjima organizma.
Drugim riječima, potreban mu je čovjek koji nema šta izgubiti, pošto profesor Kanavero nije spreman da snosi odgovornost za ishod eksperimenta.
Ideja o transplantaciji glave na drugo tijelo prvi put se pojavila 1923. u romanu "Glava profesora Dovela", sovjetskog piscanaučne fantastike Aleksandra Beljajeva.
Fiziolog Sergej Brjuhonenko izveo je prvi eksperiment u kojem je pokušao da oživi odsječenu glavu psa. On je 1926. glavu psa, odvojenu od tijela, povezao sa aparatom za vještački krvotok.
Glava je davala znakove života. Kao odgovor na različite podražaje glava psa je treptala, oblizivala se i čak pojela komad sira, koji je zatim ispao iz jednjaka.
Transplantaciju glave psa na drugo tijelo prvi je izvršio sovjetski naučnik Vladimir Demihov 1954. On je na tijelo njemačkog ovčara presadio glavu štenca.Pas je, međutim, živio je svega nekoliko dana.
"Glava je živo reagovala na okolinu, imala je svjestan pogled i gledala je u oči one koji su prilazili psu", pisao je Demihov u svom dnevniku.
