Haški tribunal je, uz novac iz Ujedinjenih nacija, finansiran i donacijama fondacije "Rokfeler", DŽordža Soroša, arapskih zemalja, ali i iz "crnih kanala", pišu beogradske "Večernje novosti".
List navodi da je haška administracija, prema zvaničnim izvještajima, koštala dvije i po milijarde dolara, koliko su UN izdvojile, ali da je bilo i mnogo donacija u novcu i raznim drugim vrstama pomoći.
U početku je ogromna sredstva izdvajala Saudijska Arabija, koja je, kako se navodi, s tim prestala kada su počele da se dižu optužnice protiv muslimana.
Među donatorima su, zvanično bili i SAD, Kanada, Italija, Holandija, Malezija, Pakistan, ali i razne organizacije i institucije kao što su Fondacija "Rokfeler", Otvoreno društvo DŽordža Soroša, Univerzitet Utreht, Fondacija "Mekartur"...
List tvrdi da je dosta novca otišlo i na korupciju i kao primjer navodi haškog tužioca Luisa Morenu Okampa i njegovo priznanje da je njegova porodica prikrivala novac kroz različite firme.
Kako navodi list, s obzirom na to da je od 161 osobe, koliko ih je optuženo u Hagu, osuđeno najviše Srba - njih 67 na 1.125 godina robije, moglo bi se reći da je preko tri milijarde uloženo da bi se presudilo Srbima.
Advokati koji su branili optužene Srbe u Tribunalu nemaju saznanja o korupciji, ali kažu da onaj ko javno daje novac i donacije, ima presudan uticaj na suđenje.
"U Haškom tribunalu je bilo mnogo političkih uticaja, a oni su pogubniji od korupcije. Zna se ko je to kontrolisao", rekao je listu advokat Branislav Tapušković.
Da se oko Haškog trubunala "mota" prljav novac udružen sa političkim uticajem, pokazuje i slučaj Ramuša Haradinaja, koga su u Hagu branili advokati iz Kancelarije "Matriks Čembejs", čiji je osnivač Čeri Bler, supruga bivšeg britanskog premijera Tonija Blera.
List navodi da je za preskupe advokate, kako se spekulisalo, novac izdvajala albanska mafija. Kada je Haradinaj uhapšen u Francuskoj po potjernici Srbije, on je opet angažovao tu kancelariju koja je izdejstvovala njegovo oslobađanje iz francuskog grada Kolmara.
