Istraživanje o banjalučkom zemljotresu iz 1969. godine donosi nova saznanja koja dovode u pitanje do sada prihvaćene zvanične podatke o broju i identitetu žrtava.
"Podatke o broju poginulih i povrijeđenih u razornim banjalučkim zemljotresima 26. i 27. oktobra 1969. godine, koje decenijama pronalazimo u javnom prostoru, uzimamo kao apsolutne činjenice. Obično se pominje 15 žrtava od čega 13 u zgradi Titanik. Međutim, ispostavilo se da ovaj podatak nema naučno i istorijsko utemeljenje. Naučno istraživanje sprovedeno u okviru višegodišnjeg istraživanja posljedica banjalučkih zemljotresa pokazalo je suprotno: zvanične evidencije stradalih su nepotpune, osnovni podaci o žrtvama različiti, zavisno od izvora, a najvažniji rezultat predstavlja identitet dvije osobe koje su stradale od posljedica zemljotresa o kojima institucije nisu imale traga", kazala je Vesna Šipka, samostalni stručni saradnik za planove zaštite i spasavanja od elementarne nepogode i druge nesreće, u dijelu rizika od zemljotresa, u Odsjeku za poslove civilne zaštite i Profesionalne teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Grada Banjaluka.
Kako je naglasila, istraživanje, čiji je cilj identifikacija svih žrtava, verifikacija podataka i očuvanje kolektivnog sjećanja kroz postavljanje spomen-ploče u okviru memorijalne cjeline „Krivi sat“ dovelo je do novih naučnih činjenica koje mijenjaju zvaničnu istorijsku evidenciju o ovoj tragediji.
"Arhiv Republike Srpske raspolaže oskudnim podacima dostavljenim od strane Sekretarijata za informacije i dokumentaciju Skupštine opštine Banjaluka 1974. godine. U oviru ovog praktično radnog materijala se nalazi i dokument koji predstavlja nepotpun spisak sa imenima devet smrtno stradalih. Kroz novinske članke dnevnih novina bivše Jugoslavije u danima nakon zemljotresa provlače se informacije o stradanju deset do 20 ljudi, pri čemu je najčešće pominjana brojka od 17 žrtava. Arhivu Republike Srpske nije dostavljena dokumentacija tadašnjeg Medicinskog centra Banjaluka", dodala je ona.
Naime, sa ciljem utvrđivanja tačnog broja i identiteta žrtava banjalučkih zemljotresa, Šipka je, tragom informacija dobijenih putem privatnih kontakata i razgovora sa savremenicima zemljotresa, pokrenula opsežno regionalno istraživanje koje obuhvata zdravstvene ustanove, matične službe, arhive i službe civilne zaštite na nekoliko nivoa, vojsku i slično.
"Arhiv Republike Srpske raspolaže i dokumentom koji predstavlja listu teško povrijeđenih osoba koje su, nakon zemljotresa helikopterima hitno prebačene na liječenje u Zagreb. Međutim, pomenuta dokumentacija ne sadrži dodatne informacije o njihovom identitetu, medicinskom toku niti ishodu liječenja. Dalji tok istraživanja ide u smjeru utvrđivanja sudbine ovih teško povrijeđenih osoba koje su transportovane za Zagreb. Proces traganja za informacijama je izuzetno spor i otežan jer arhivski dokumenti ne sadrže detaljne podatke poput imena oca, datuma rođenja i slično što onemogućava istraživanje. Uspostavljena je komunikacija sa većim brojem ustanova i institucija iz regiona sa ciljem prikupljanja podataka. Podaci i informacije pristižu sporo, ali kontinuirano te omogućavaju, za sada, djelimično sklapanje mozaika dešavanja 1969. godine", istkla je ona.
Iako je, usljed značajnog protoka vremena, tačnije 57 godina od dešavanja zemljotresa, raspada bivše zemlje i ratnih sukoba prikupljanje podataka otežano, Šipka je došla do otkrića identiteta još dvije žrtve zemljotresa koje nikada nisu bile dio zvaničnih statistika.
Ove činjenice, kako kaže, direktno dopunjuju i ispravljaju zvaničnu istoriju Banjaluke.
"Pored spomen-ploče na kojoj će se nalaziti imena svih, do sada utvrđenih žrtava, u planu je objavljivanje posebne naučne publikacije koja će osvijetliti tragičnu sudbinu jedne djevojčice čije je ime izronilo iz arhivskog mraka, kao i zajednička publikacija za sve žrtve sa liste nakon što se prikupe i verifikuju svi podaci. Na osnovu dosadašnjeg toka istraživanja postoje indicije da se među teško povrijeđenim može identifikovati još žrtava, a obzirom da je spisak smrtno stradalih nepotpun, obavještavaju se građani da se mogu javiti u Odsjek za poslove civilne zaštite i Profesionalne teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Grada Banjaluka sa informacijama o svojom srodnicima koji su bili teško povrijeđeni ili su smrtno stradali u zemljotresu", naglasila je ona.
(Mondo)
