• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Za 16.000 ubistava 35 godina zatvora

Sud u glavnom gradu Kambodže Pnom Penu osudio bivšeg vođu Crvenih Kmera, Kaing Gvek Eava, na 35 godina zatvora.

 Za 16.000 ubistava 35 godina zatvora Izvor: MONDO

Režim Crvenih Kmera srušen je prije 31 godine.

Kaing Gvek Eav, poznatiji kao Dač, koji je u vrijeme režima Pola Pota, od 1975. do 1979, vodio zloglasni tajni zatvor Toul Sleng (S-21), prvi je osuđeni lider Crvenih Kmera, režima koji je uništio čitavu generaciju u Kambodži.

Osuđeni će odslužiti još 19 godina zatvora zato što je, kako je rekao sudija Nil Non, sud uračunao 11 godina koje je proveo u pritvoru i pet godina ilegalno provedenih u vojnom zatvoru.

Upravniku Toul Slenga prijetila je smrtna kazna, a mnogi koji su preživjeli bivši režim i porodice žrtava nezadovoljni su izrečenom kaznom. Tužilaštvo je bilo tražilo da Dač bude osuđen na 40 godina zatvora.

Na 77-dnevnom suđenju Dač je priznao da je nadgledao mučenja i ubistva oko 16.000 muškaraca, žena i djece u zatvoru, u koji su odvođeni "državni neprijatelji" i u kojem su korišćenje srednjevekovne metode mučenja.

Tokom suđenja, Dač je rekao da se kaje zbog onoga što je učinio i tražio je oproštaj od preživjelih i od porodica žrtava.

Procjenjuje se da je oko 1,7 ljudi umrlo od gladi, nepostojanja ljekarske njege, loših uslova rada i likvidacija u vrijeme režima Crvenih Kmera.

Vođa gerilskog pokreta Pol Pot umro je 1998. godine, a još četiri visoka zvaničnika čekaju da im počne suđenje.

Kaing Gvek Eav (67), bivši nastavnik matematike, pridružio se pokretu 1967. da bi, kako je rekao, "oslobodio svoj narod, a ne da bi počinio zločine". Deset godina kasnije mu je povjereno mesto upravnika S-21.

Nakon pada režim 1979, i dalje je bio član pokreta i do 1999. je radio za više humanitarnih organizacija, kada je njegov identitet otkrio irski fotograf Nik Danlop.

(Beta/MONDO)

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE