U našoj galaksiji nedavno je otkrivena još jedna prastara zvijezda koja je udaljena oko 35.000 svjetlosnih godina.
Ovaj crveni div, kako piše "Sajens alert", nazvan je SMSS J160540.18–144323.1 i ima najniži nivo gvožđa od bilo koje zvijezde koja je do sada analizirana u našoj galaksiji.
To što ima niži nivo gvožđa znači da je riječ o jednoj od najstarijih zvijezda u cijelom svemiru, koja vjerovatno pripada drugoj generaciji zvijezda nastalih nakon Velikog praska koji se dogodio prije 13,8 milijardi godina.
"Ova nevjerovatno anemična zvijezda, koja je najverovatnije nastala samo nekoliko stotina miliona godina nakon Velikog praska, ima nivo gvožđa 1,5 miliona puta niži od onog koje ima Sunce", rekao je astronom Tomas Nordlander sa Nacionalnog univerziteta u Australiji.
"To je kao jedna kap vode u olimpijskom bazenu", dodao je.
I to je način na koji se, podvukao je, određuje starost zvijezde, "pošto u ranom periodu nastanka svemira gotovo da nije bilo metala".
Objašnjava da su prve zvijezde bile primarno od vodonika i helijuma, ali i masivne, veoma vruće i sa veoma kratkim "životnim vijekom". Te zvijezde spadaju u takozvanu Populaciju III i dodaje da ih naučnici nikad nisu vidjeli.
"Ali možemo da uočimo zvijezde sljedeće generacije, među koje spada i novootkrivena, koje mogu dosta da nam ispričaju o izgledu prvih zvijezda", objasnio je.
Astronomi, piše "Sajens alert", smatraju da je zvijezda koja je dala gvožđe novotkrivenoj zvijezdi SMSS J160540.18–144323.1, bila relativno male mase za rani svemir, samo oko 10 puta veće mase od Sunca.
Ali to je bilo dovoljno za stvaranje neutronske zvijezde i relativno male supernove, pri čemu je došlo do stvaranja težih elemenata poput gvožda, koje je onda apsorbovala zvijezda sljedeće generacije, odnosno u ovom slučaju SMSS J160540.18–144323.1.
Naime, ovaj crveni div vrlo vjerovatno spada među prve članove zvijezda druge generacije. A sada umire, odnosno, nalazi se na samom kraju svog životnog vijeka koristeći posljednje tragove vodonika prije nego što pređe na fuziju helijuma.
Ovo međutim nije bilo jedino otkriće posljednjih dana. Naime, kako prenosi CNN, naučnici su pored ove najstarije zvijezde otkrili još 39 galaksija, koje su nastale tokom prve dvije milijarde godina nakon nastanka svemira.
"One su za nas do sada bile nevidiljive", rekao je astronom Tao Vang sa Univerziteta Tokio i japanske nacionalne astronomske opservatorije.
"Ono što je zanimljivo je da su ovi nalazi u kontradikciji sa trenutnim modelima za to razdoblje kosmičke evolucije i pomoći će nam pri boljem shvatanju razvoja svemira. Naime, ranije studije ukazuju na postojanje izuzetno aktivnih galaksija koje formiraju mnoštvo zvijezda u ranom svemiru, ali izgleda da je njihova populacija prilično ograničena", istakao je, prenosi CNN.