U trenutku kad u EU raste strepnja hoće li bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko posegnuti za žešćom represijom prema pobunjenim građanima, visoki predstavnik Žozep Borel laže "EU ne želi drugu Ukrajinu".
Da se ne bi ponovio ukrajinski scenario, gdje je poslije unutrašnjih prevrata i sukoba sa Rusijom ostala potpuno nesređena situacija, "Evropska unija razgovara s Rusijom kako bi se se u Bjelorusiji situacija preokrenula ka demokratizaciji", kaže Borel.
Borel je to rekao pošto ga je telefonom pozvao šef ruske diplomatije Sergej Lavrov, istakavši, u razgovoru sa španskim dnevnikom "Pais" da je cilj razgovora bio "da se ovog puta ne ponovi fijasko kao u Ukrajini".
"Evropska unija ne želi da se tuče s Rusijom oko geostrategijskog nadzora, već samo da podstakne demokratizaciju i pomogne Bjelorusima koji traže slobodu", objasnio je visoki predstavnik EU.
U ukrajinskoj krizi je postojala geopolitička dimenzija, sukob oko težnje da se zemlja okrene Evropi i želje da se pridruži Rusiji, kaže nezvanični šef diplomatije EU, "dok Bjelorusi sad traže poredak sloboda i ljudskih prava…i zato EU želi da podstakne političku reformu i izbjegne da ispadne remetilački činilac kakav bismo mogli izgledati ruskoj strani".
Jer, kako je predočio Borel, zategnutost između Evrope i Rusije se u slučaju Ukrajine "izrodila u oružani sukob, nasilje i raspad ukrajinske teritorije, što ni danas ne jenjava".
Visoki predstavnik EU je naveo da je namjera da se tako nešto izbjegne "i zato smo u vezi s Rusijom…da bi se izbjegli nesporazumi i da ruska strana ne donese odluke koje bi mogle još više uzdrmati tamošnju situaciju".
Na pitanje "Paisa" da li Lukašenko mora da padne s vlasti, Borel uzvraća da EU Lukašenka ne priznaje kao legitimnog predsjednika (EU je i zvanično rekla da ne priznaje rezultate posljednjih izbora), ali dodaje da, isto kao što Brisel ne priznaje da je legitimno izabran na izborima venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro, "sviđalo se to nama ili ne, oni drže vlast i moramo da razgovaramo i s njima".
Zamoljen da ocijeni kakve odnose EU treba da ima s Rusijom, Borel odgovara da su "odnosi s Rusijom isto tako složeni kao s Kinom".
"Prema Rusiji smo, s jedne strane, zaveli sankcije, ali istovremeno postoji energetska zavisnost koja je za neke evropske zemlje veoma jaka…na Rusiju ne gledaju jednako Litvanci ili Portugalci", ukazuje Borel.
Rusija je činilac u svjetskoj politici i, stavlja do znanja visoki zvaničnik Unije, "dopadalo nam se to ili ne, postoje mnogi problemi oko kojih moramo da razgovaramo s Rusijom u pokušaju da ih riješimo, i to od Arktika do Sirije".
Borel ističe da je EU zabrinuta zbog teško narušenog zdravlja ruskog opozicionara Navaljnog, mada napominje da "još dosta tu treba da se razjasni".
A na pitanje "da li (ruski predsjednik Vladimir) Putin poštuje Evropsku uniju?", šef evropske diplomatije uzvraća: "Pitate me za Putina ili (američkog predsjednika Donalda) Trampa?"
Na opasku da u EU Francuska recimo želi da se više otvori prema Rusiji, Borel to potvrđuje i kaže da to "želi i Njemačka kojoj je savršeno jasno da je Rusija tržište i isporučilac energije".
Visoki predstavnik za spoljnu i bezbjednosnu politiku Unije kaže da je stav Poljske i baltičkih zemalja prema Rusiji različit.
"Imamo različite istorije", dodaje on i kaže da "Poljaci recimo vjeruju da svoju slobodu duguju Americi i papi i u pravu su".
"Ali ja kao Španac mislim da sam trpio frankističku diktaturu u dobroj mjeri zbog podrške SAD i Vatikana frankizmu", zaključio je Borel.