Samo nekoliko firmi u RS krajem godine svoje zaposlene obraduje trinaestom platom. Među njima su "Banja Vrućica" iz Teslića, Rudnik uglja "Stanari", "Sportek" iz Kotor Varoša i "Pocinkaona" Srebrenica...
Kako se približava kraj godine, radnici u Republici Srpskoj koji su živjeli u neka bolja vremena, sa sjetom se sjećaju trinaeste plate ili božićnica i premija, koje su lijegale na račune krajem godine i u mnogome popravljale kućni budžet.
Iako nije zakonska obaveza, trinaesta plata u Republici Srpskoj već godinama je samo pusti san većine od 240.000 radnika Srpske.
Razloga za to je mnogo navode sindikalci, ali je ipak jedan najbitniji. To je loše ekonomsko stanje u Srpskoj i slabo poslovanje mnogih preduzeća. Mada kako kažu sindikalci ni poslodavci koji i imaju uslove da isplate trinaestu platu to neće da urade i nagrade radnike.
Ipak nije sve tako ni crno. Trinaestu platu isplaćuju pojedine firme u Srpskoj. Na tom spisku su kako kažu u Savez sindikata RS "Banja Vrućica" iz Teslića, koja već godinama na ovaj način obraduje svoje radnike, Rudnik uglja "Stanari", "Sportek" iz Kotor Varoša, "Pocinkaona" Srebrenica....
Obrad Belenzada, predsjednik Konfederacije sindikata Republike Srpske, kaže za "Novosti" da radnici u Srpskoj teško dobijaju i 12 plata godišnje pa kako onda da se nadaju trinaestoj.
"Položaj radnika u Srpskoj je veoma težak. Nema poštovanja zakona. Mnogi poslodavci rade na štetu radnika. Kada se radnici pobune ili zatraže veće plate ili čak bonus za kraj godine odmah im se prijeti otkazima i manjim primanjima", kaže Belenzada.
Božana Radošević, stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS, kaže da iako ima pozitivnih primjera u Srpskoj gdje se isplaćuje trianesta plata mnogo više zabrinjava podatak da čak svaki treći radnik u Srpskoj nema redovnu platu.
Bojana Radošević kaže da, nažalost, trinesta plata ili božićnica nije zaživjela kod poslodavaca u Srpskoj. "Taj potez bi trebalo da predstavlja poslovnu uspješnost nekog poslodavca i da tako pokaže da preduzeće dobro radi. Ali, to nije praksa kod poslodavaca u Srpskoj i teško će uopšte i postati", kaže Radoševićeva.
Direktor Unije poslodavaca RS Predrag Zgonjanin kaže da se trinaesta plata ne može definisati kao zakonska obaveza, ali da bi svako preduzeće, koje posluje po standardu o opštoj društvenoj odgovornosti i pri tome ostvaruje dobit, trebalo da nagradi radnike dijelom zarade koji su oni ostvarili sopstvenim radom.
"Kada bi se ova kategorija zakonski definisala, bilo bi to rezanje glave onima koji nisu u finansijskoj mogućnosti da to isplate", kazao je Zgonjanin.
Prema riječima Predraga Zgonjanina, često dolazi do zabune između regresa i trinaeste plate. Za razliku od trinaeste plate, regres je zakonska obaveza i tretira se kao dodatak za odmor.
"Trebalo bi, kada se u dogledno vrijeme bude mijenjao Zakon o radu, sredstva za regres prebaciti u platu i da on više ne postoji kao samostalna kategorija", pojasnio je Zgonjanin i dodao da je situacija u RS izuzetno teška i da se privreda, koja je tek počela da pokazuje znakove oporavka, našla na udaru majskih poplava, koje su joj nanijele ogromnu štetu.