Na današnji dan 1711. godine rođen je Ruđer Bošković - matematičar, fizičar, astronom, filozof, pjesnik i univerzitetski profesor, jedan od najvećih umova nauke svog vremena.
Nasuprot velikom Isaku Njutnu, "ocem fizike", vrijeme i prostor smatrao je relativnim, po čemu je preteča Alberta Ajnštajna.
Bio je osnivač i direktor Brerske astronomske opservatorije kod Milana i direktor Optičkog instituta francuske mornarice.
Postavio je dvije geometrijske metode za određivanje elemenata rotacije Sunca, geometrijsku metodu određivanja putanje kometa, jedinstveni zakon sile, pretpostavio da se tijela ne samo privlače nego i odbijaju na malim rastojanjima.
Sve formule sferne trigonometrije sveo je na četiri osnovne, izračunao je dimenzije i spljoštenost Zemlje na osnovu mjerenja meridijana, riješio je problem okana u saću.
Objavio je niz rasprava na latinskom, italijanskom i francuskom jeziku.
Ovaj slavni mislilac svjetskog formata, prema dostupnim podacima, po vjeroispovijesti je bio rimokatolik, a po nacionalnosti pripadao je srpskom narodu.
Ruđer Bošković pripadao je nacionalno-vjerskoj grupi koja se do Drugog svjetskog rata označavala imenom "Srbin katolik", i karakteristična je za Dalmaciju i Boku Kotorsku.
Međutim, poslije velikog genocida nad Srbima, ova etničko-vjerska grupa je jednostavno nestala, a sa njom je nestao i svaki pojam o njoj.
Ruđer Josip Bošković je najveći matematičar i astronom Dubrovnika, jedan od najznačajnijih naučnika svoga vremena, uvršten među 100 najznamenitijih Srba svih vremena.
Rođen je kao sedmo dijete trgovca Nikole Boškovića, Srbina iz Orahova kod Trebinja u Hercegovini, i majke Pavle italijanskog porijekla, iz porodice Bara Betere, poznatog dubrovačkog pjesnika. Njegov brat bio je Bartolomej Baro Bošković.
NISU NI SVI SRBI HRIŠĆANI PRAVOSLAVNI
Nešto više od 20.000 Srba katolika živjelo je u Dalmaciji i Boki u 19. vijeku, najviše u Dubrovniku, Splitu i Zadru, a njihov uticaj bio je znatno veći od udjela u ukupnom stanovništvu, koji je činio između tri i četiri odsto, objasnio je svojevremeno istoričar Čedomir Antić za "Politiku".
Kako se srednjevekovna Srbija prostirala obalom do Omiša, a kasnije i do Stona, mnogi srpski krajevi u primorju bili u određenim razdobljima katolički, pa su i brojni naši vladari bili katolici.
"Srbi katolici su bili politički Srbi. Njihova porodična tradicija je bila katolička. To je išlo dotle da je austrougarski podanik, katolik Lujo Bakotić, a ne neki pravoslavni vladika, pregovarao o konkordatu sa Vatikanom u ime Kraljevine Srbije.
Pero Budmani, filolog, rođeni Splićanin, iz revolvera je pucao na učesnike pogromaških demonstracija protiv Srbije koje su uslijedile posle Sarajevskog atentata 1914. godine".