ISTRAŽUJEMO: Zašto bi šah trebalo uvesti u škole?

Razloga je mnogo, a mi smo se fokusirali na one najvažnije. U nastavku teksta pročitajte zašto bi Republika Srpska trebalo da slijedi primjer brojnih evropskih i svjetskih zemalja, koje su se odlučile na ovakav potez.

ISTRAŽUJEMO: Zašto bi šah trebalo uvesti u škole? Foto: MONDO/Vedran Ševčuk

Najvažnija dimenzija šaha je pozitivan uticaj na inteligenciju i vaspitanje.

Istraživanja o šahu potvrdila su da ta igra poboljšava memoriju, vizualizaciju, sklonost ka rješavanju problema, donošenje ispravnih odluka, osjećaju za prostor, inteligenciju, kreativnost, strpljenje, čitanje, matematičke vještine, socijalizaciju...

Jednom riječju, šah ljudske sposobnosti podiže na jedan viši nivo.

Evropska unija 2012. godine donijela je deklaraciju o preporuci uvođenja šaha u obrazovne sisteme svih zemalja EU na osnovu istraživanja koja su dokazala pozitivne uticaje šaha, a, kako tvrdi Vlado Jakovljević, iz banjalučke Škole šaha "Kastel", taj primjer trebalo bi da slijedi i Republika Srpska.

"Šah je obrazovni proces kojem je glavni cilj uticaj na intelekt studenata i učenika. To je prilika da se nauče novi načini razmišljanja, a studentima na fakultetu može pružiti razonodu i dati više elana za rad iz ostalih oblasti. Zato smatram da Republika Srpska treba da krene putem mnogih zemalja koje su uvidjele benefite šaha i postepeno uvodi isti u sisteme obrazovanja", tvrdi Jakovljević.

Šah, Banjaluka, Nemanja Šipka Foto: MONDO/Vedran Ševčuk

U junu 1999. godine šah je od strane MOK-a priznat kao sport. Od tada je FIDE (Svjetska šahovska organizacija) punopravni član MOK-a. Prema podacima FIDE, oko 550 miliona ljudi na svijetu igra šah, dok oko 250 miliona godišnje toj igri posvećuje 200 i više sati.

Šah kao pojava ima više funkcija. Neke od njih su: intelektualna, takmičarska, sportska, zabavna, vaspitna, i obrazovna.

Sama činjenica da su šah u obrazovni sistem (vrtiće, osnovne i srednje škole, te fakultete) uvele Srbija, Hrvatska, Njemačka, Španija, Francuska, Švedska, Austrija, Jermenija, Bugarska, Poljska, Albanija, Turska, Mađarska, Rumunija, Grčka, govori u prilog tome.

U nama najbližoj Srbiji, uvođenje šaha kao izbornog predmeta odobreno je 2006. godine, da bi godinu dana kasnije počela i primjena. Kao izborni predmet prisutan je i na fakultetima u Zagrebu i Osijeku.

Jakovljević je u elaboratu prošle godine, između ostalog, napisao kako se povećava broj škola u Njemačkoj koje uvode šah kao obavezan školski predmet. Neke od ovih škola umjesto jednog časa matematike u toku nedjelje ubacuju predmet "Šahovske instrukcije" ("Šah umjesto matematike").

TURSKA

Turska šahovska federacija je 2015. inicirala projekt koji će implementirati šah kao obrazovno vaspitno sredstvo u 1.000 vrtića za djecu širom Turske.

"Druge škole stavljaju šah u svoj redovni nastavni program u dogovoru sa roditeljima učenika i rukovodstvima škola. Izvještaji šahovskih instruktora kao i šahovskih studija pokazuju da igranje šaha ima pozitivan uticaj na pažnju učenika kao i na dužinu držanja koncentracije."

Slična situacija je i u Španiji i Engleskoj.

JERMENIJA

Jermenija je 2011. godine uvela šah kao obavezan predmet u osnovne škole. Oko 1.500 osnovnih škola (sa preko 40.000 djece koja su počela sa predmetom) snabdjeveno je šahovskim udžbenicima i rekvizitima.

"U februaru 2015. u Parlamentu Španije jednoglasno je usvojena rezolucija kojom će šah postati obavezan školski predmet u ovoj zemlji. Kongres za obrazovanje Španije je od Parlamenta tražio da uvrsti šah u obrazovni program osnovnih škola po preporuci EU iz 2012. godine. Presudna su bila istraživanja koja su sproveli univerziteti u Đironi i Leidi. Ta istraživanja su pokazala da su djeca koja su imala šah u nastavi znatno napredovala u matematičkim vještinama i čitanju", ističe Jakovljević.

Šah, Banjaluka, Nemanja Šipka Foto: MONDO/Vedran Ševčuk

Još jedna stvar koja ide u prilog nastojanjima da se šah uvede u obrazovni sistem su mala ulaganja potrebna za realizaciju ove ideje.

Za razliku od drugih sportova, nisu potrebni sportski tereni niti raznorazni rekviziti za treninge i utakmice. Dovoljne su figure i šahovska tabla, koji se mogu naći po prihvatljivim cijenama.

Preporuka uvođenja šaha u obrazovanje je potpomognuta deklaracijom Evropskog parlamenta kojom se preporučuje uvođenje šaha u obrazovne sisteme zemalja EU.

"Prosvjetno-pedagoški zavod Republike Srpske 2014. godine je zvanično dao Šahovskom savezu Republike Srpske pozitivno mišljenje o uvođenju šaha u osnovne škole. Tamo se, između ostalog, zaključuje i predlaže da će Zavod školama u RS predložiti uvođenje sekcije šaha u vannastavne aktivnosti, da nastavnici fizičkog vaspitanja u već postojećem nastavnom planu i programu planiraju časove šaha, da se Šahovski savez obrati Ministarstvu prosvjete i kulture RS radi uvođenja šaha kao nastavnog predmeta", kaže Jakovljević.

I ranijih decenija bilo je nekih pokušaja da se šah uvede u obrazovanje.

"Ipak, to se nije desilo. Niti jedna od tri pomenute institucije (Prosvjetno-predagoški Zavod RS, Ministarstvo prosvjete i kulture RS, Šahovski savez RS) nema snagu, kapacitete ni inicijativu da bi ostvarila takvo nešto. Osim toga, ove institucije nemaju ni tehničku mogućnost."

Jakovljević je tokom prošle godine vršio istraživanje koje je obuhvatilo 1.041 studenta sa 16 fakulteta u najvećem gradu Republike Srpske, pod nazivom "Stavovi studenata banjalučkog Univerziteta o uvođenju šaha u obrazovni sistem".

"Vizija ovog projekta bila je postepena integracija šaha u obrazovni sistem. Neophodno je prvo stvoriti stručne kadrove koji će za nekoliko godina biti sposobni da prenesu šah kao sredstvo učenja i vaspitanja u osnovne i srednje škole. Plan je bio da univerzitet u Banjaluci uvođenjem šaha u nastavni program postane prva prosvjetna institucija u BiH koja je to uradila. Osim toga, studenti banjalučkog Univerziteta žele da se šah integriše u obrazovni sistem, što je potvrdilo devetomjesečno istraživanje. Ipak, do realizacije ideje nije došlo", tvrdi naš sagovornik.

Šah, Banjaluka, Nemanja Šipka Foto: MONDO/Vedran Ševčuk

Brojna istraživanja pokazala su da djeca koja igraju šah mnogo lakše rješavaju pred njih postavljene zadatke iz raznih oblasti.

Jakovljević se osvrnuo na jedno istraživanje u SAD (Pensilvanija) pod nazivom "Razvijanje rezonovanja i pamćenja kroz šah", u trajanju od godinu dana.

Ispitanici su bili učenici šestog razreda osnovne škole podijeljeni u eksperimentalnu i kontrolnu grupu.

"Eksperimentalna grupa učenika imala je šah kao redovan predmet jednu školsku godinu. Na kraju godine se pokazalo da je eksperimentalna grupa imala statistički značajan napredak u razvoju memorije i verbalnog zaključivanja u odnosu na kontrolnu grupu, odnosno učenike koji nisu imali šah u nastavi."

Tako su, na primjer, djeca koja su igrala šah u odnosu na one koji su vježbali matematiku, statistički gledano, mnogo bolje rješavali određene testove.

"Eksperimentalna grupa od 20 učenika je imala 10 tematski različitih časova šaha i završno takmičenje u šahu, dok je kontrolna grupa od 18 učenika imala 10 zabavnih časova matematike. Većina kognitivnih sposobnosti je porasla i kod jedne i kod druge grupe na kraju eksperimenta, ali školski test sposobnosti je pokazao da su učenici koji su imali časove šaha statistički značajno bili bolji od djece koja su imala časove matematike", naglasio je Jakovljević.

Veliki broj istraživanja potvrđuje da ne postoji niti jedna negativna stvar zbog koje šah ne bi trebalo uvesti u obrazovni sistem. Za razliku od, npr. vjeronauke, za koju brojni stručnjaci tvrde da ne postoji opravdanost uvođenja u škole.

Ipak, da li će i kada u obrazovni sistem RS ući i šah, pitanje je na koje je u ovom trenutku zaista teško dati odgovor.

"Ne postoji nijedan nastavni predmet u obrazovnom sistemu koji ima ozbiljnije naučno opravdane argumente od šaha za integraciju u pomenuti sistem. To su shvatile mnoge zemlje Evrope i svijeta. Postavlja se pitanje, da li Republika Srpska želi inteligentnije i sposobnije učenike i studente, i da li želi ići naprijed, u korak sa modernim društvima?", zaključio je Jakovljević.


Ostale vijesti