Okružni sud u Banjaluci je djelimično uvažio žalbu Okružnog javnog tužilaštva, te ukinuo oslobađajuću presudu predsjedniku Bošnjačkog pokreta Sejfudinu Tokiću za krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivos
Predmet je vraćen na novo suđenje.
Iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka nam je potvrđeno da je Okružni sud, postupajući po njihovoj žalbi na raniju presudu Osnovnog suda Banja Luka, a u predmetu protiv optuženih Sejfudina Tokića i Adnana Bajrića zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti, donio presudu kojom je djelimično uvažio žalbu.
"U odnosu na optuženog Sejfudina Tokića ukinuo je presudu, a krivični predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje, a protiv optuženog Adnana Bajrića, žalba tužilaštva je odbijena, a prvostepena presuda Osnovnog suda u Banjaluci je potvrđena," istakli su u banjalučkom tužilaštvu.
Sejfudin Tokić i Adnan Bajrić su u novembru 2018. godine oslobođeni u Osnovnom sudu u Banjaluci optužbi zbog isticanja zastave Republike BiH sa simbolom ljiljana u centru Banjaluke u maju 2015. godine.
Sudija Radmila Medaković je tada obrazložila da je osnovni razlog što ovo krivično djelo više ne postoji u novom Krivičnom zakonu RS.
Prema optužnici na teret im se stavljalo krivično djelo izazivanje vjerske, nacionalne i rasne mržnje i netrpeljivosti. Optužnicu protiv njih je podiglo banjalučko Okružno javno tužilaštvo, a Tokić je optužen da je 22. maja 2015. godine oko 12 sati, u banjalučkoj Srpskoj ulici u neposrednoj blizini Hrama Hrista Spasitelja i zgrade Gradske uprave, a u vrijeme dok se održavao pomen za stradalih 12 banjalučkih beba, „podigao zastavu Republike BiH“. U optužnici je ranije bilo navedeno da se radilo o „ratnoj zastavi tzv. Armije BiH“, ali je ona naknadno precizirana, te je riječ „armija“, zamijenjena riječju „republika“.
Tokić je ranije objasnio da je zastavu raširio „povodom godišnjice prijema RBiH u UN“.
Tužilac Dijana Kukobat je ranije u završnoj riječi tvrdila da je sporna zastava predmet koji kod srpskog naroda stvara asocijaciju na „rat, stradanja i mržnju“, te da je Tokić i javno pozivao na mržnju, govoreći o „četničkoj ideologiji“ i da je „RS genocidna tvorevina“, a na šta su građani negodovali i bili vidno uznemireni.
U vrijeme kada je oslobođen, Tokić je izjavio da je to bio montiran proces, a da je tadašnja presuda "pobjeda za zastavu sa ljiljanima".