U Republici Srpskoj je za sporu vožnju i naglo smanjenje brzine prošle godine kažnjeno 60 vozača, a u ovoj godini četiri vozača, potvrdili su za Mondo u Ministarstvu unutrašnjih poslova RS.
„Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH propisano je da vozač ne smije da mijenja način upravljanja motornim vozilom naglim smanjenjem brzine kretanja, osim u slučaju neposredne opasnosti (predviđena novčana kazna je 50 KM).
Propisano je i da je vozač, koji namjerava znatnije da smanji brzinu kretanja vozila, dužan da to učini na način kojim neće ugroziti druge vozače koji se kreću iza njega (predviđena novčana kazna 40 KM).
Takođe je propisano i da vozač ne smije da smanji brzinu kretanja vozila do te mjere da njegovo vozilo predstavlja smetnju normalnom odvijanju saobraćaja(predviđena novčana kazna 30 KM)", pojasnili su u MUP-u RS, te dodali da je u vezi sa navedenim prekršajima u 2019. godini sankcionisano 60 vozača, a u 2020. četiri.
Inženjer za bezbjednost saobraćaja u "Autoputevima RS" i član Koordinacione grupe za bezbjednost saobraćaja RS, Nikola Ćopić kazao je da se, kada govorimo o brzini kretanja vozila i saobraćajnim nezgodama, koje nastaju zbog kršenja propisane brzine kretanja, nalazimo u zabludi ako mislimo da samo brza vožnja ugrožava vozače i učesnike u saobraćaju.
„Naprotiv, Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH jasno kaže da vozač ne smije da smanji brzinu kretanja vozila do te mjere da njegovo vozilo predstavlja smetnju normalnom odvijanju saobraćaja, te se upravo zbog kršenja ovog propisa dogadja određen broj saobraćajnih nezgoda.
One nastaju direktno i to zbog naglog smanjenja brzine kretanja vozila koje u kombinaciji sa nepoštovanjem potrebnog odstojanja vozila dovode do nastanka saobraćajne nezgode, ali i indirektno, na način da se zbog spore vožnje i to najčešće dugih vozila, kamiona i autobusa stvaraju kolone vozila a najveći rizik od nastanka saobraćajne nezgode je na putevima kod kojih ne postoje fizički odvojene kolovozne trake, budući da predefanzivna vožnja često izaziva frustracije kod vozača koji se nalaze iza sporog vozila, te zbog nagle promjene traka i nemogućnosti procjene brzine vozila iz suprotnog smjera, prilikom preticanja dolazi do čeonih sudara i saobraćajnih nezgoda sa najtežim posljedicama“, pojasnio je Ćopić.
