Inicijativu “Nisi sama” koju je prije nekoliko dana pokrenula Akademija za razvoj demokratije (ADD) podržale su hiljade građana iz cijelog regiona.
Među njima podršku su dali i osvjedočeni borci i borkinje za ljudska prava, istaknuti aktivisti protiv nasilja i brojne javne ličnosti poput Biljane Srbljanović, Ane Bekute, Nataše Ninković, Igora Jurića, Dinka Gruhonjića, Jelke Jovanović, te bivših poslanika Aleksandre Jerkov i Balše Božovića iz Srbije, Mileta Kekina i poslanika Bojana Glavaševića iz Hrvatske, Aide Jokanović i poslanika Saše Magazinovića iz Bosne i Hercegovine, Sonje Lokar i Mije Javornik iz Slovenije, državne sekretarke za evropske integracije Kalinke Gaber iz Sjeverne Makedonije, poslanice i bivše zamjenice premijera Senide Mesi iz Albanije Ljubomira Filipovića iz Crne Gore, kao i mnogi drugi.
"ADD se zahvaljuje svima na podršci koju su pružili ženama i djevojkama koje su prijavile seksualno nasilje kom su bile izložene in a tome što smo im zajedno poslali poruku da nisu same i da ćemo stajati uz njih u velikoj borbi koja im predstoji", navodi se u soapštenju.
Prvi korak će biti inicijativa da se u svim zemljama regiona – Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji – definicija silovanja izmijeni i da žene koje prijavljuju silovanje ne budu suočene sa zakonskim barijerama, pravnim začkoljicama i formalnostima koje će ih od toga odvratiti. Svaki seksualni odnos bez pristanka, bez izuzetka, mora biti kažnjen.
Procjene o tome da li je silovanja bilo ili ne i dalje se zasnivaju na predstavama o «tipičnom» ponašanju u tim situacijama, vjerovanju da je neophodna upotreba sile i različitim rodnim stereotipima i mitovima o muškoj i ženskoj seksualnosti.
Dalje, za krivično djelo silovanja ne smije biti zastare. Bez obzira na to koliko je prošlo od samog dela, ono uvijek i u svakom trenutku mora biti kažnjivo. Promjena zakona može biti samo prvi korak. Moraju se organizovati posebne obuke za policajce, tužioce i sudije koji obrađuju slučajeve prijave silovanja i koji su u direktnom kontaktu sa žrtvama. Oni ne smiju biti ti kojima se žrtve pravdaju, koji žrtvama silovanja stvaraju dodatnu krivicu, zbog kojih žrtve ponovo proživljavaju traumu. Nije dovoljno to što one mogu, ali i ne moraju, dobiti status posebno osjetljivog svjedoka, njihova zaštita mora biti veća i sveobuhvatnija.
Slično kao sa žrtvama nasilja u Austriji, mora se naći model po kom one svoju priču moraju da ponove samo jedanput i da se taj jedan iskaz smatra dovoljnim, a ne da se one suočavaju sa beskrajnim i često okrutnim pitanjima u kojima se brane i pravdaju dokazujući tuđu krivicu. Mora se predložiti i model da ti postupci kraće traju jer nisu rijetki slučajevi da traju duže nego zatvorske kazne na koje su silovatelji osuđeni. Presudno je važno i razdvojiti krivični progon počinitelja od postupka ostvarivanje prava za žrtvu. Drugim riječima, država mora da vjeruje žrtvi, umjesto da od nje traži da dokaže da je silovana.
ADD će ove promjene predložiti u svim zemljama.
"Radićemo sa organizacijama koje se ovim problemom bave godinama, koje rade sa ženama koje su prijavile seksualno nasilje, koje razumiju probleme sa kojima se žrtve suočavaju. Dovoljno su proživjele i propatile. Ne treba još i sistem da ih sapliće. Na nama je da to promijenimo i popravimo. Na nama je da im pomognemo", poručili su.
