Građani Srpske konstantno su na udaru poskupljenja hrane i ostalih roba koje moraju da kupuju svakodnevno, a od prošle jeseni do danas cijene osnovnih životnih namirnica u prosjeku su skočile između 15 i 20 odsto.
Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da nema naznake da bi cijene hrane mogle da se stabilizuju, piše Srpskainfo.
Farmeri upozoravaju da će suša imati katastrofalne posljedice na poljoprivrednu proizvodnju, te da bi prinosi mogli da budu prepolovljeni i lošijeg kvaliteta. To će, kako objašnjavaju, dovesti do poskupljenja, najprije stočne hrane, a onda i pekarskih proizvoda i mesa.
"Na jesen treba da očekujemo rast cijena, te povećanje uvoza, jer će ponuda biti daleko manja nego inače", rekao je predsjednik Udruženja povrtara RS, Brane Mastalo.
Zbog poskupljenja brašna, ulja, šećera, goriva, cijene određenih pekarskih proizvoda su od početka godine već otišle i do 20 feninga.
Zvanična statistika pokazuje da je od juna lane do juna ove godine litar goriva u RS poskupio za oko 24 odsto, a litar ulja za čak 40 odsto.
Kako su za Srpskainfo potvrdili u Asocijaciji samostalnih trgovinskih radnji banjalučke regije, osnovne životne namirnice su za nepunih godinu dana u prosjeku poskupile za 15 do 20 odsto.
"Najviše je poskupilo ulje, ali rastu cijene i ostalih prehrambenih namirnica. Jedan od razloga je poskupljenje goriva, što dovodi do rasta troškova transporta i proizvodnje. Činjenica je da poskupljuju robe koje građani kupuju svakodnevno, dok penzije i plate uglavnom miruju", ističe predsjednik ove asocijacije Bogdan Marjanović.
Velka S, penzionerka iz Banjaluke, kaže da se, u ovakvoj situaciji, običnom čovjeku otelo živjeti.
"Sporadično se desi povećanje penzija i plata za par procenata, dok se poskupljenja samo nižu. Za isto para iz dana u dan možemo da kupimo sve manje. Vlasti je bitno da oni dobro žive, da obnove svoje vozne parkove i da putuju, a niko ne haje za narod koji jedva preživljava", kaže Velka.
Ekonomisti objašnjavaju da najprije cijene podižu proizvođači baznih roba od kojih se prave finalni proizvodi.
"Onda, lančano, cijene dižu i ostali. Jedan od razloga je to što su lane mnoga preduzeća imala gubitke u poslovanju, koje žele da nadomjeste često nerealnim poskupljenjima. A sve to na kraju plaćaju građani", naglašava ekonomista Predrag Duduković.
Dodaje da niko od onih koji su u lancu snabdijevanja ne želi da se odrekne svoje zarade.
"Tako će biti sve dok ne dođe do pada prodaje. Jer, dok ljudi kupuju, trgovci neće ići sa smanjenjem cijena, čak će ih i povećavati. Međutim, i prije ovih poskupljenja životni standard građana nije bio visok. Ako nastavi ovako, ljudi će prestati kupovati proizvode koji nisu esencijalni za život, pazariće samo ono osnovno, što će dovesti do pada prometa", ističe Duduković.
Od ukupnog broja zaposlenih, za minimalac i ispod tog iznosa radi svaki osmi zaposleni, dok bezmalo polovina radničke klase svojim primanjima ne može da zadovolji ni trošak prehrane iz potrošačke korpe.
Prema podacima Saveza sindikata RS, prosječna plata je u junu iznosila 994 marke, dok je pomenuta korpa koštala 1.930, a trošak hrane 742 KM. Kad se u obzir uzmu prosječne zarade po djelatnostima, za podmirenje troškova iz sindikalne potrošačke korpe za jednu četvoročlanu porodicu potrebne su najmanje dvije i po prosječne plate iz realnog sektora.
Zatražene niže marže
Zbog nekontrolisanog i značajnog rasta cijena osnovnih životnih namirnica i goriva, iz Saveza sindikata RS nedavno su zatražili da za ove proizvode budu smanjene marže. Poručili su da poskupljenja opterećuju kućne budžete velike većine građana Srpske.
"U posljednjih nekoliko mjeseci na tržištu imamo svakodnevna poskupljenja brašna i proizvoda od brašna, mlijeka i mliječnih proizvoda, masti i ulja, mesa i mesnih prerađevina. Riječ je o poskupljenjima proizvoda koji su neophodni za golu egzistenciju, dok plate radnika, te prosječna plata u RS, ne mogu da podmire potrošačku korpu. A već od jeseni se očekuje novi talas poskupljenja", poručili su iz ovog saveza.
Iz Ministarstva trgovine i turizma RS odgovorili su da, kako bi marže na osnovne životne namirnice bile smanjene, treba da dođe do značajnijih poremećaja na tržištu ili vanrednog stanja, kao što se desilo lane.
(MONDO)