Izbor bivše kasarne Čerkezovac za odlagalište radioaktivnog otpada u hrvatskoj opštini Dvor na Trgovskoj gori koja je oko dva i po kilometra udaljena od Novog Grada je gotova stvar.
Istovremeno, vlasti BiH ne vade glavu iz pijeska iako nisu iscrpljene sve pravne mogućnosti da se spriječi ovaj nehumani potez susjedne Hrvatske.
Ovo je, između ostalog, navedeno u "Pravnom osvrtu na mogućnosti Bosne i Hercegovine povodom namjere Republike Hrvatske da izgradi odlagalište radioaktivnog otpada na lokaciji bivše kasarne Čerkezovac opština Dvor", čiji je autor diplomirani pravnik iz Novog Grada Aleksandar Janković.
Ovaj osvrt uradio je iz ljubavi prema svom Novom Gradu i na poziv Udruženja "Grin tim" koje se svim silama bori protiv izgradnje odlagališta na Čerkezovcu koje je par kilometara udaljeno od ove opštine.
Pravni osvrt upućen je i na elektronske adrese članova Predsjedništva BiH i Savjeta ministara BiH.
U ovom dokumentu Janković je naveo sve pravne mogućnosti koje može BiH da iskoristi.
BiH inertna
On u ovom tekstu upozorava da je Hrvatska spremila svu potrebnu dokumentaciju i čeka povoljan momenat, jer odlaganje radioaktuivnog otpada treba da počne naredne godine.
"Bosna i Hercegovina je i dalje inertna i spora po pitanju preduzimanja nedvosmislenih i oštrih mjera u pravcu sprečavanja Republike Hrvatske da realizuje namjeru o lociranju odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Umjesto u Predsjedništvu BiH koje je nadležno za pitanja vođenja spoljne politike BiH problem je delegiran Savjetu ministara gdje je nakon brojnih blokada formiran Ekspertski i Pravni tim. To je dobro. Nije dobro što ti timovi tek analiziraju brojnu dokumentaciju i još nisu predložili konkretne korake koje bi BiH mogla preduzeti. A već se mnogo kasni", navodi on.
Poručuje da se BiH može obratiti Hrvatskoj sa zahtjevom za konsultovanje o postojanju dovoljno značajnog prekograničnog uticaja, koji bi bio osnov za obavezu Hrvatske da se konsultuje sa BiH pri donošenju konačne odluke o lokaciji odlagališta.
"Ukoliko strane dalje ne postignu dogovor o ovom pitanju, BiH se, prateći proceduru iz Priloga IV uz ESPOO Konvenciju može obratiti Istražnoj komisiji koja će ustanoviti da li relevanatan prekogranični uticaj postoji ili ne. Dalje, s obzirom da BiH smatra da Hrvatska krši svoje obaveze iz ove Konvencije, može se obratiti i Sekretarijatu Ekonomske komisije UN za Evropu sa pritužbom Komitetu za implementaciju. U svakom slučaju, BiH mora imati pripremljene argumente, komentare, mišljenja i prijedloge sa dokazima koje bi uputila Hrvatskoj u pogledu adekvatnosti Trgovske gore, kasarne Čerkezovac kao lokacije odlagališta i eventualnog prekoraničnog uticaja", poručuje Janković.
Diplomatija
Dodaje da BiH i dalje ima na raspolaganju različite diplomatske puteve koji bi potencijalno stvorili pritisak na Republliku Hrvatsku da razmotri svoju odluku o postavljanju skladišta na lokaciji bivše kasarne Čerkezovac.
"Potrebno je upoznati Evropski parlament o nedobronamjernom ponašanju Republike Hrvatske kao članice Evropske unije. Kako smo saznali, evroparlametarci nisu obaviješteni o postojanju ovog problema i u nekoliko ličnih inicijativa su poslanici EP obavještavani o događanjima i tražili su dodatne informacije", navodi on.
Ukoliko sve ove dostupne mogućnosti ne bude imalo efekta Janković kao moguću opciju navodi da se Hrvatskoj iznese ponuda koju ne bi mogla tek tako odbiti.
"Smatram da bi trebalo razmotriti mogućnost slanja zvanične ponude pomoći Republici Hrvatskoj u iznosu od 50-100 miliona evra radi izgradnje odlagališta na drugoj lokaciji ili radi reaktiviranja pregovora sa Republikom Slovenijom o smještaju hrvatskog dijela RAO iz Nuklearne elektrane Krško u mjestu Vrbine, u odlagalištu koje je Republika Slovenija već izgradila po svim standardima i nudila Republici Hrvatskoj smještaj njenog dijela otpada. Ovu i sve navedene opcije koje su u ovom osvrtu treba iskoristiti inače će 250.000 stanovnika BiH sa ovog njenog najljepšeg dijela postepeno nestati", zaključuje on.
Propusti Hrvatske
U svom pravnom osvrtu Janković navodi sve propuste Hrvatske tokom postupka da se na "Čerkezovcu" odlaže radioaktivni otpad.
Jasno ukazuje na to kako je Republika Hrvatska prekršila sve tri segmenta obaveze 'dužne pažnje' u kontekstu sprečavanja prekogranične štete prema BiH, odnosno obaveze obavještavanja, obavezu izrade procjene uticaja na životnu sredinu i obavezu konsultovanja i pregovaranja.
Ponavlja da je potencijalno odlagališe radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na oko 850 metara od zaštićenog područja u okviru mreže "Natura 2000". Tu postoji opasnost od poplava, šumskih požara čije gašenje otežavaju mine zaostale iz rata, kao i činjenica da je to područje trusno o čemu svjedoče i nedavni zemljotresi koji su pogodili Zagreb, Petrinju i Kostajnicu.
"Postoje čak nagovještaji, s obzirom na snažan pokret u Republici Hrvatskoj koji promoviše nuklearnu energiju kao čistu, jeftinu i ekološku, da bi Republika Hrvatska mogla da na ovom području, obzirom da već planira odlagalište, izgradi i sopstvenu nuklarnu elektranu, što je, iako za sada ne izgleda realno, posebna tema za razmatranje", navodi Janković.
(Srpskainfo/Mondo)
