Nadležno ministarstvo i druge institucije više od 15 godina znali su za problem, kao i nekadašnja stečajna uprava, ali nisu uradili ništa da ga riješe iako su imali zakonsku obavezu da to učine.
U Gradskoj upravi u Banjaluci u srijedu je predstavljen najnoviji izvještaj o ispitivanju količine piralena na zemljištu u Poslovnoj zoni “Incel“.
Predstavnici grada Banjaluke i Centra za životnu sredinu naveli su da se izvještaji iz 2020. i 2021. godine drastično razlikuju, a oba izvještaja je radila kompanija "Dekonta", koju su grad i Minstarstvo građevinarstva i ekologije angažovali da ispita i predloži rješenje problema.
O tome više možete pročitati OVDJE.
Povodom ponovnog vraćanja ove teme u fokus javnosti podsjetimo se najvažnijih činjenica o ekološkoj aferi za koju do sada niko nije odgovarao.
PRVI IZVJEŠTAJ O PIRALENU U INCELU ZA KOJI SU SE SVI PRAVILI DA NE POSTOJI
Najvažnije je napomenuti da je zemljište u "Incelu" i na sličnim bivšim industrijskim lokacijama prvi put istraženo poodavno, prije više 16 godina. Tada su dobijeni rezultati i izvještaj je bio dostupan i dostavljen svim nadležnim institucijama.
U projektu "Procjena količine trajnih organskih zagađivača u atmosferi i vodenim ekosistemima, koji su nastali zbog rata u bivšoj Jugoslaviji", između ostalog, istražen je sadržaj PCB (polihlorovani bifenil, sastojak ulja piralen) u zemljištu u regionima Banjaluka, Sarajevo, Jelah i Bihać. Istraživanje zemljišta je rađeno u periodu od 2002. do 2005. i pokazalo je da je Banjaluka među mjestima u BiH koje je najviše zagađeno ostacima piralena .
Uzorci su uzeti sa ukupno sedam lokacija u Banjaluci i poslati su na analizu preko laboratorije u Novom Sadu, Briselu i Brnu.
"Sprovedena je pilot studija na mogućem žarištu, Banjaluci u Bosni i Hercegovini. Nivoi PCB-a na nekoliko lokacija za uzorkovanje u Banjaluci iznose čak 400 000 ng/g (nanograma po gramu). Magnituda je veća nego na bilo kom drugom mjestu koje je istraživao projekat", navodi se u izvještaju u koji smo imali uvid i koji je dostupan onlajn, kojim je rukovodio Univerzitet u Brnu u Češkoj.
Naučnici su te 2005. godine preporučili da se zabrani pristup piralenom zagađenim lokacijama u Banjaluci i da se spriječi kontakt ljudi sa zemljištem.
Najveće količine PCB-a u zemljištu u BiH pronađene na lokacijama u okolini Tuzle (96 178 000 ng/g) i Tešnja (178 954 000 ng/g). Visok sadržaj PCB-a pronađen je i u bivšem vojnom aerodromu Željava kod Bihaća, 164 000 i 106 000 ng/g. gdje se pretpostavlja da je unutar objeka proliveno ulje sa piralenom.
"Odatle, piralen se može infiltrirati kroz kraške stijene, a zatim se pojaviti u jakim kraškim izvorima oko Bihaća i nakon toga u rijeci Uni", upozorili su naučnici
Navodi se da je u BiH tokom rata uništeno oko 500 transformatora koji su sadržavali ulja, ali da nije samo to problem, već i navika korištenja takvih ulja u domaćinstvima za druge potrebe.
Cilj čitavog projekta je bio da se istraži količina "POPs'' zgađenja u zemljama bivše Jugoslavije. POP-s je skraćenica za trajne organske zagađivače (Persistent Organic Pollutants), a to su hemijske supstance koje posjeduju određenu kombinaciju fizičkih i hemijskih svojstava tako da, kada se jednom ispuste u životnu sredinu, oni ostaju netaknuti izuzetno dugo; postaju široko rasprostranjene u okruženju kao rezultat prirodnih procesa u zemljištu, vodi i vazduhu; akumuliraju se u masnom tkivu živih organizama, uključujući ljude i nalaze se u višim koncentracijama na višim nivoima u lancu ishrane; toksični su za ljude i životinje.
U jeku afere 2019. godine ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, Srebrenka Golić, prvo je izjavila da ovo ministarstvo ne zna za izvještaj o piralenu, a zatim je iz istog ministarstva saopšteno da izvještaj 2005. godine jeste dostavljen svim institucijama, ali da niko nije reagovao.
Energetika d.o.o izbjegla da uništi piralen, angažovali firmu, obavijestili ministarstvo
Preduzeće ''Energetika d.o.o'' u stečaju je drugim firmama prodavala imovinu nekadašnje ''Energane'' i druge objekte u ''Incelu'' iako je stečajna uprava znala da se tamo nalazi potencijalno veoma opasno ulje piralen.
Na skupštini su donijeli odluku da unište piralen koji tada još nije bio rasut u zemljište, izabrali izvođača radova, obavijestili Ministarstvo građevinarstva I ekologije, ali to kasnije jednostavno nisu uradili, što dokazuju zapisnici sa sjednice odbora povjerilaca 2016. godine.
Niko nikad nije postavio pitanje zašto nisu učinili ono što su znali da moraju.
''Energetika d.o.o'' uradila je 2015. godine popis transformatora i generatora kada je utvrđeno da su punjeni opasnim materijama - navodi se: ''kancerogenim uljem - piralenom'' - a da nema odgovarajuće dokumentacije o mogućim opasnostima prilikom rukovanja opremom sa opasnim materijama.
Nešto kasnije, radeći dopunu nalaza elektrovještačenja objekata ''Energetike'' vještak je utvrdio da se tu nalazi oprema koja ne može biti predmet prodaje nego predmet obaveznog uništenja od strane ovlaštene institucije.
Navedeno je da „ova oprema sadrži kancerogeno ulje piralen čija je upotreba zabranjena a uništenje podliježe propisanoj proceduri".
U martu 2019. godine nakon jednog požara baš na lokaciji koju je "Energetika" prodala jednoj firmi, ta firma drugoj, a druga trećoj, "Lukić investu" - otkriveno je da je piralen zagadio zemljište u "Incelu" i da je na tom prostoru vladala višegodišnja nebriga u zbrinjavanju toksičnog otpada. Od tada traje tzv. afera piralen.
Zora Bulatović Kremenović, stečajna upravnica ''Energetike'' u stečaju saslušana je u sklopu istrage protiv nepoznatih počinilaca zbog zagađenja životne sredine, koju je naredilo Okružno javno tužilaštvo Banjaluka. Osim nje saslušano je više osoba koje su na bilo koji način bile upoznate sa "piralenskom" situacijom u "Incelu".
U oktobru 2019. godine Okružni privredni sud u Banjaluci je okončao stečajni postupak u preduzeću "Energetika d.o.o'' iz Banjaluke i ono više ne postoji.
BC metal i drugi zagađivači
U jeku istraživanja piralena, otvorila se ''Pandorina kutija'' i pokazalo u "Incelu" ima mogo sličnih ''crnih rupa" koje nemaju veze sa piralenom, ali imaju sa drugim zagađujućim materijama.
Preduzeć "BC metal" je pokušalo zemljište zagađeno teškim metalima na svoju inicijativu da premjesti u obližnje naselje Česma, utvrdila je inspekcija. Analizom Instituta za zaštitu i ekologiju, na uzorcima zemljišta koje koristi pomenuta firma, ranije je pronađena velika koncentracija teških metala, pogotovo olova i to visoko iznad dozvoljenih granica.
Kasnije su analizom u krvi pojedinih radnika ovog preduzeća pronađeni teški metali.
Krivične prijave i kazne
Zbog ekoloških prekršaja u krugu "Incela", zbog ispuštenja otpadnih ulja, kaženjena su preduzeća ''Gas beton celkon'' i ''Univerzum'', kojima je određena kazna od 15.000 KM jer su kao firme koja se bave zbrinjavanjem opasnog otpada, otpadno ulje prosipali na parcelu nedaleko od Olimpijskog bazena u "Incelu".
Grad je tada objavio da je kažnjena i firma "Lukić invest" koja je vlasnik nekadašnje "Energane" u kojoj je izbio požar zbog kojeg je i oktriven piralen (kako je navedeno ranije u tekstu).
U avgustu 2021. godine Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci podiglo je optužnicu protiv Petra Šmitrana (58) iz Gradiške zbog krivičnog djela zagađivanje životne sredine otpadnim materijama. Šmitran je vlasnik preduzeća "Eko trejd" i "Univerzum" koje su poslovale u "Incelu", a obje firme su registrovane za zbrinjavanje industrijskih onečišćenja, odnosno prikupljanje i zbrinjavanje upotrebljenog motornog ulja.
(MONDO)
