Ekipa Monda posjetila je Vatrogasnu brigadu Banjaluka i provjerila šta je sve potrebno da bi neko postao profesionalni vatrogasac.
Lako ih je nazvati, broj na koji se javljaju je najjednostavniji mogući: 123. Oni dežuraju 24 sata dnevno i jure tamo gdje je potrebno, da spasu što se može spasiti. Ali, jeste li se ikad zapitali kako se postaje vatrogasac?
Nekada je za to bila potrebna posebna škola, plus obuka. Danas je malo drugačije.
Komandant banjalučke Vatrogasne brigade Miroslav Malinić na početku kaže da je prije 30 i više godina u Banjaluci postojao obrazovni smjer/zanimanje vatrogasni tehničar, ali ga već dugo nema.
„Mi smo imali dvije radnice koje su završile smjer za vatrogasnog tehničara. Jedna je otišla davno, a druga još uvijek radi kod nas, ali će uskoro u penziju. Međutim, i oni koji su tada završili taj smjer morali su proći obuku kod nas kako bi mogli početi raditi“, priča Malinić.
Sada, kada taj smjer više ne postoji, da biste postali vatrogasac, osim hrabrosti i fizičke spreme potrebna vam je završena škola tehničkog smjera.
„Zakon o zaštiti od požara je jasno definisao kako se postaje profesionalni vatrogasac. Potrebna je škola tehničkog smjera iz razloga što se na intervencijama susrećemo sa različitim stvarima, strujom, mogućnostima urušavanja objekata i korištenjem različite opreme tokom intervencija. Nakon provjere psiho-fizičkog stanja i razgovora, kandidat ima obuku od šest mjeseci u profesionalnim vatrogasnim jedinicama i poslije toga pristupa polaganju pred komisijom“, rekao je Malinić.
Pored svega toga, za dobrog vatrogasca najvažniji su timski rad i praksa koja se stiče na terenu.
„Vatrogasci bi trebalo da budu kao porodica, jer ovaj posao je timski. Ništa ne može uraditi jedan čovjek. U vatru nikad ne ide samo jedan vatrogasac, najmanja grupa su dvojica“, kaže Malinić. Bitno je takođe da se vijest o požaru javi na vrijeme i sa tačnim informacijama.
Više od 1.000 intervencija godišnje
Za ovaj posao je, kako kaže, jako bitna fizička sprema i brzina, a banjalučki vatrogasci po pozivu iz stanice izlaze za manje od minute. Uz to svaki vatrogasac nosi ličnu zaštitnu opremu koja sama teži od 35 do 40 kilograma.
„To je nešto što oni nose pri svakoj intervenciji, da bi mogli prići vatri ili proći kroz vatru i da bi mogli zaštititi svoje disajne organe od različitih otrovnih isparenja, temperature. Uz to su potrebni nadljuski napori kako bi intervencija bila uspješna".
Brigada ima mnogo intervencija različitih vrsta. Malinić navodi da godišnje imaju oko 1.000. To je u prosjeku malo više od dvije intervencije dnevno. Međutim, računica i nije tako jednostavna. Sve zavisi od godišnjeg doba. Od svih intervencija najviše, logično je, imaju požara.
„Samo tokom prošle godine smo imali 953 intervencije, a od toga 650 je bilo požara. Ostalo su bile tehničke intervencije, asistencije. Požari su različitog tipa, zavisno od godišnjeg doba. U rano proljeće i jesen imamo najviše požara na otvorenom prostoru i oni su najbrojniji. Već sad u februaru ih imamo, dok su zimi češći požari na dimnjacima, kontejnerima“, kaže Malinić i dodaje da krivci za većinu požara prođu nekažnjeno jer ih je jako teško naći i dokazati krivicu.
Jelen u šahtu i spasonosni "labelo"
Građani vatrogasce pozivaju za sve i svašta, pa tako nije rijetko da ih vidimo da spasu poneku macu sa drveta ili čak jelena koji se zaglavio u šahtu u banjalučkom naselju Krčmarice.
„Ljudi nas zovu, nekad opravdano, nekad neopravdano, jer možda ne znaju kome da se obrate, pa im padne na pamet da im mi možemo pomoći. U svakom slučaju pokušamo da u najkraće moguće vrijeme odgovorimo na sve pozive i da pomognemo sve što možemo. Ima tu i poziva koji se ne tiču nas, ali uvijek pokušamo pomoći“, kaže komandant banjalučkih vatrogasaca.
Jedna od neobičnih intervencija u kojoj nije bila potrebna tehnička vještina, ali jeste domišljatost, desila se kada se jednoj djevojčici zaglavio prst u metalnoj klupi autobuskog stajališta. Problem je riješen uz pomoć običnog „labela“.
„Baka nas je nazvala iako je problem mogla riješiti i sama, ali je bila u strahu. Mi smo djetetu prst namazali bakinim ''labelom" i izvukli ga bez problema“, kaže Malinić.
Najteže je kada neko nastrada
Vatrogascima je najvažnije je da se požar na vrijeme javi i sa tačnim informacijama kako bi znali i mogli pravovremeno reagovati. Potrebno im je reći lokaciju, šta se nalazi u objektu, ima li plina, kakve opasnosti ih mogu dočekati...
„Tamo gdje su ljudske žrtve, tad je najteže, ili kad je neko teško povrijeđen. To je nešto na šta smo mi spremni i što se godinama uči. Naravno, nije lako, ali mi se nakon svake ozbiljnije intervencije sastanemo, radimo analizu – šta smo uradili dobro, šta je moglo bolje, gdje smo pogriješili i razgovaramo između sebe“, kaže Malinić.
Taktika rada mijenja se na terenu u zavisnosti od uslova. Ako nešto ne daje rezultat vatrogasci moraju imati pregršt drugačijih ideja kako riješiti problem.
Jedan od težih je bio požardrvne sječke u "Incelu", jer je to materijal nezgodan za gašenje.
„Tu smo ostali dugo jer se taj materijal mora razgrtati bagerom kako bi se u potpunosti ugasio. Vi gasite površinski. a ispod sve tinja“, prisjetio se Malinić.
Brigada postoji više od 90 godina
Vatrogasna brigrada u Banjaluci osnovana je davne 1928. godine a trenutno broji 82 člana. Malinić kaže da imaju svu neophodnu opremu, ali im fali ljudstva. Upravo zbog toga i Grad Banjaluka je raspisao konkurs za prijem 15 novih članova.
„Naša jedinica je jedna od najopremljenijih u BiH i sa tim nemamo problem, ali imamo sa starosnom strukturom. Konkurs je u toku, nakon toga obavićemo provjere i razgovore i onda odlučiti ko će biti primljen i ići na obuku. Značiće nam novi i mladi ljudi, jer smo i mi, kao i svi, suočeni sa odlaskom ljudi“, izjavio je Malinić i dodao da njihova jedinica pokriva više od 1.000 kvadratnih kilometara prostora.
„Idemo jako daleko, otprilike u radijusu oko 50 kilometara. Ali pružamo pomoć i drugim susjednim opštinama. Na teritoriji grada postoje i dva dobrovoljna vatrogasna društva koji su spremni pomoći u slučaju potrebe“, rekao je naš sagovornik.
Banjalučki vatrogasci učestovali su i u nekim „izazovima“ na društvenim mrežama. Jedan od takvih je i „tetris čelendž“ iz 2019. godine kojem su se priključile policijske, vojne, spasilačke i vatrogasne službe prikazujući na jednom mjestu svu opremu koju uspijevaju da stave u svoja relativno mala vozila.
Osim toga Vatrogasna brigada Banjaluka ima i svoju Facebook stranicu na kojoj skoro svakodnevno objavljuju informacije i fotografije sa intervencija, olakšavajući posao svima, a pogotovo medijima.