Svake godine se 21. marta obilježava Svjetski dan šuma.
Važnost šuma za opstanak života na zemlji je mnogostruka. Šume su staništa brojnih vrsta, imaju važnu ulogu u filtraciji pitke vode, koriste CO2, a ispuštaju kiseonik, ublažavaju klimatske ekstreme itd.
Iz Centra za životnu sredinu ističu da je šumovitost Bosne i Hercegovine visoka i iznosi oko 60 odsto.
Šume i šumske zajednice su sačinjene od jedne (čiste sastojine) ili više vrsta drveća (mješovite sastojine). U zavisnosti od klimatskih i orografskih uticaja imamo horizontalnu i vertikalnu raspodjeli šumske vegetacije u BiH, pa tako imamo: šume crnike, šume medunca i bijelog graba, šume kitnjaka i graba, šume sladuna i cera, šume bukve i jele sa smrčom, šume subalpinske bukve ili smrče, šume bora krivulja", kažu u CZZS.
Navode da se bogatstvo vrsta nekog područja ogleda i kroz prisustvo reliktnih i endemskih vrsta, a u BiH imamo i šumske zajednice sačinjene od ovih vrsta: šume munike (tercijarni relikt) te veoma posebne fitocenoze Pančićeve omorike.
"Pančićeva omorika je po nekima najljepša drvenasta vrsta Evrope – sa svojom izrazito vitkom i uskom krošnjom. Ovo je drvenasta vrsta koja je preživjela ledeno doba sakrivši se u surovim staništima srednjeg toka rijeke Drine. Za nju kažemo da je najstarija evropska vrsta drveća, a koja je posljednja otkrivena (zahvaljujući naporima našeg velikog istraživača Josifa Pančića)", naglasili su u CZZS.
Centar za životnu sredinu kao partnerska organizacija učestvuje u trogodišnjem projektu podržanom od strane fondacije Franklinia „Podrška restauraciji i konzervaciji najstarije evropske vrste drveća (Picea omorika (Panč.) Purkinye) sa ciljem očuvanja ove vrijedne šumske drvenaste vrste.
Iz ovog centra kažu da su pritisci na šume veliki, od klimatskih promjena sa sve češćim klimatskim ekstremima (koji su tokom prošle godine doveli do požara koji su uništili veliki dio stabilnih sastojina Pančićeve omorike), preko velike potražnje za drvetom kao sirovinom, pa sve do ilegalne sječe i šumske krađe.
(Mondo)