Zbog velikih suša, nestašice vode i kiše koja uporno zaobilazi banjalučku regiju, u nekoliko mjesnih zajednica je proglašeno vanredno stanje. Upitali smo meteorologa Nebojšu Kuštrinovića postoji li rješenje za borbu protiv suše, ali i kakve su analize za ostatak ljeta.
Kuštrinović kaže da je na našim prostorima, prema svjetskim parametrima, izmjeren najtopliji mjesec jun.
“Prema našim analizima jun je najtopliji od kad postoje mjerenja na našim prostorima, ne samo u Banjaluci nego u ovom dijelu Evrope. Razlog toga su klimatske promjene i globalno otopljenje koji su uveliko na sceni. Zbog toga smo imali i povremene veće količine padavina na području rijeke Une i Save“, kaže on.
Štab za vanredne situacije Grada Banjaluka je u nedjelju proglasio vanredno stanje zbog nestašice vode u osam banjalučkih naselja - Donja Kola, Rekavice 1, Bronzani Majdan, Stratinska, Potkozarje, Verići, Ljubačevo i Donja Piskavica, a Kuštrinović kaže da je to problem koji godinama postoji u istim naseljima. Prema njegovoj analizi, rješenje je u povećavanju kapaciteta bunara.
„Potrebno je održavati vodovode. U nekim zemljama u tim situacijama odmah zasjeda vanredni štab, idu restrikcije, zatvara se voda u nekom periodu i štab donosi propise koji se moraju poštivati. Imamo nekoliko izvorišta koje koristimo. Vrbas je osnovica vodosnabdijevanja Banjaluke. Vode ima, trebaju investitori koji bi napravili dobar sistem. Potrebno je ozbiljno prihvatiiti situaciju i štediti vodu“, navodi Kuštrinović.
Interesantno je, dodaje Kuštrinović, da je na Vrbasu ove godine zabilježena znatno veća temperatura vode, nego prethodnih godina, pa je zato i ranije počelo kupanje.
Kuštrinović uvjerava da su meteorološke organizacije analizirale, već na početku godine, da će ovo ljeto biti jedno od najtoplijih, što se i ispunilo.
„Analize nam govore da se pogotovo u avgustu najavljuju suše. To je već zvanična bolest naših prostora. Odavno su kod nas urađene analize, koje stoje i u preporukama Vlade RS i FBiH i Vijeću ministara da agrar mora povesti računa o rasporedu, količini padavina i temperaturama“, kaže on.
Napominje da je cijela Bosna i Hercegovina bogata vodom što u podzemnim, tako i u riječnim tokovima. Postoje poljoprivredne kulture koje uspijevaju u vrijeme suše, što se može iskoristiti za uzgoj na našim prostorima.
„Sve to nas navodi da moramo povesti računa o poljoprivrednim kulturama kako bi u svako doba godine imali određene količine padavina. Drago nam je da su agronomi sa Poljoprivrednog fakulteta i zavodi prihvatili naše analize i da se već radi na selekcijama poljoprivrednih kultura koje bi se prilagodile ovim vremenskim prilikama i neprilikama. Vinova loza se uveliko vratila na naše prostore, a sve više i južno voće. Najznačajnije je što su poljoprivredni instituti pristupili poslu i prilagodili ne samo genetiku i lokalne sjetve našoj vegetaciji“, kaže čuveni banjalučki meteorolog.
Apelovao je na sve građane da štede i ne zagađuju vodu.
„Mi ljudi lako prevaziđemo problem nedostatka vode i prilagodimo se, ali biljni i životinjski svijet to itekako osjeti“, zaključio je on.
(MONDO)
