Pojedini gradovi u BiH i regionu, zbog geografskog položaja nikada neće imati potpuno čist vazduh bez obzira na mjere za smanjenje zagađenja, smatra Enis Krečinić, stručni saradnik iz Sektora životne sredine Hidrometeorološkog zavoda FBiH.
Magla, poput one u Sarajevu, koja je bila prisutna i prije više od pola vijeka, zbog temperaturnih inverzija, uslijed slabe provjetrenosti, doprinosi zadržavanju štetnih čestica, što vazduh u gradu čini posebno zagađenim i predstavlja opasnost za njegovo stanovništvo.
Krečinić ističe da u zadnje dvije do tri godine FHMZ bilježi pad koncentracija štetnih materija i prekoračenja, a razlog tome, kako je kazao, nisu uvedene mjere, već toplije zime u odnosu na prethodne godine.
"Primjetno je da u novembru i decembru nemamo više onoliko dana s maglom koliko je bilo prije. Uslove za veća zagađenja, odnosno koncentracije koje dostižu ekstremne vrijednosti da bi nas svrstale na svjetske rang liste više ne dostižemo, iako imamo periode prekoračenja zagađujućih materija u većini gradova", rekao je Krečinić.
Navodi da je teško prognozirati da li će se situacija sa zagađenjem vazduha pogoršati zbog aktuelne energetske krize u Evropi, češće upotrebe kućnih ložišta i upotrebe uglja zbog skupoće plina.
"Bilo bi to teško prognozirati. Mislio sam da će doći do slabijeg korištenja motornih vozila radi poskupljenja goriva. Ali, to kod nas nije slučaj. Jutarnje i dnevne gužve su i dalje prisutne. Primjećujem čak i više vozila nego prije. Samo poskupljenje plina, energetska kriza je dovela do poskupljenja i ostalih energenata. Ne vjerujem da će ljudi odmah 'letjeti' da mijenjaju način zagrijavanja prostorija, jer i to zahtijeva dodatna sredstva", rekao je Krečinić.
Ističe da se u tom slučaju mogu dogoditi dva scenarija: da dođe do smanjenje zagađenja zbog manje potrošnje energenata uslijed poskupljenja te ograničavanja maksimalnih temperatura u zatvorenim prostorima i, drugo, ljudi mogu preći na jeftinije peći za loženje što bi, kako je kazao, povećalo zagađenost.
"Ako bi došlo do upotrebe uglja to bi primijetili na povećanju vrijednosti sumpordioksida. Sarajevo nema problem sa sumpordioksidom. Rijetka su prekoračenja, kada se dese dođu, recimo iz Termoelektrane Kakanj i slično. U slučaju da ove godine dođe do povećanja sumpordioksida možemo zaključiti da se na tržištu u Sarajevu pojavio ugalj koji je zabranjen. Moguće je da dođe do smanjenja i povećanja (vrijednosti op.a.). Sve zavisi od situacije, kakvi će biti vremenski uslovi. Pred nama je neizvjestan period", rekao je Krečinić.
Loš kvalitet vazduha je Sarajevo, ali i druge gradove regiona Beograd, Prištinu, Skoplje i Zagreb prošlih godine stavio na vrh liste najzagađenijih u Evropi. Krečinić je skeptičan po pitanju toga da će se zbog energetske krize situacija “preko noći” značajno pogoršati, ili da će se u skorije vrijeme osjetno popraviti i dostići evropski standard.
"Vjerujem da čist vazduh u odnosu na evropske standarde nikada nećemo postići. Zašto? Zato što smo jednostavno u takvoj sredini i ne samo mi, već i region: Beograd, Skoplje... Takve probleme ima i nekoliko evropskih zemalja koje imaju takvu situaciju i strukturu terena. Ali, da ćemo imati čist vazduh u ovoj ili narednih deset godina, naravno da nećemo. To ne možemo očekivati, kao ni to da će naša djeca imati čist vazduh. Takva je sredina i energenti kojima trenutno raspolažemo na tržištu su takvi da u narednom periodu, dok se ne izmisle nove tehnologije, čisto sumnjam da će se išta promijeniti", smatra stručni saradnik iz Sektora životne sredine FHMZ-a BiH.
Toplotne pumpe kao idealna rješenja
Ističe da Bosna u Hercegovina u teoriji ima dobar zakon, ali da situaciju usložnjava loš životni standard koji onemogućava bilo kakve promjene.
“Evropski standard je u našoj situaciji jako teško postići. Da bi se to uspjelo moraju se primijeniti svi evropski zapisi. Mi na papiru imamo odličan zakon. Imamo eliminatorne tehničke preglede za vozila, imamo crno tržište katalizatora. Imamo socijalni faktor: nemamo standard da ljudi za jednu grijnu sezonu promijene fasadu, krov na kući, način zagrijavanja. Toplotne pumpe su idealna rješenja, ali mi nemamo taj standard da to možemo priuštiti u ovom trenutku. I evropske zemlje ove godine imaju problem s nestašicom plina pa ćemo vidjeti šta će se kod njih dešavati. Moguće je da u pojedinim evropskim zemljama bude gore nego kod nas", kazao je Krečinić.
Smatra da ne postoji rješenje koje bi u ovom trenutku očistilo vazduh u Sarajevu i da uvedene mjere u tom pogledu ne mogu dovesti do značajnih poboljšanja.
"Ne vjerujem da ćemo imati idealan vazduh. Bilo koja mjera može dovesti do procentualno sniženja od jedan, dva do deset odsto, ali imamo prekoračenja od 700 odsto u odnosu na dozvoljeno i šta znači smanjenje od deset odsto? Napredak se vidi, mi bilježimo pad maksimalnih vrijednosti, ali i dalje imamo prekoračenje, što opet nije rezultat ljudskog faktora ili mjera koje su rađene, već čisto razultat prirodnih pojava i klime", zaključio je Krečinić.