Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu usvojen je prije godinu i po dana, a njegovo usvajanje rezultovalo je većim brojem prijava o različitim uznemiravanjima.
Fizički napad, prijetnja, verbalno napadanje, obraćanje uz viku ili vrijeđanje samo su neki od pojmova definisanih kao uznemiravanje na radu posebnim zakonom koji je usvojen u Narodnoj skupštini u septembru 2021. godine.
Međutim, kako je za Mondo rekao Milorad Mitrović, sekretar Sindikata uprave RS, iako je broj prijava veći, i dalje je mali broj onih koji završe zvaničnim zahtjevom za zaštitu od uznemiravanja na radu.
„Zakon kao zakon je dao pravni osnov u smislu prevencije uznemiravanja na radu, definisao je da li je radnja fizička, psihička ili druga, a to su sve djela ugrožavanja časti. Zakon jeste doveo do većeg broja prijava o uznemiravanju na radu nego što je to bilo ranije, ali je pitanje da li je to faktički odraz stvarnog stanja. O tome se mora napraviti detaljna analiza“, rekao je Mitrović.
Naglasio je da je Zakon na snazi tek na godinu i po dana, te da se ne može se očekivati neki veći rezultat ili društvena promjena. Ipak, smatra da još uvijek postoji veliki broj ljudi koji trpe uznemiravanje na radu, a ne prijavljuju ga.
„Kao Sindikat uprave mi obuhvatamo podatke što se tiče javnih službi lokalne zajednice i organa uprave i kada posmatramo u tom kontekstu broj prijava je veći. Povećan je broj prijava u sivoj zoni, jer ljudi neće oficijelno da pokreću postupke. Značajan je broj onih koji nisu prijavili uznemiravanje, a gdje smo mi u komunikaciji sa tim ljudima uvidjeli da ima elemenata uznemiravanja“, kaže Mitrović.
Uznemiravanje na radu podjednako prijavljuju i žene i muškarci, ali prema Mitrovićevim riječima, znatno je veći broj žena koje se interesuju za načine zaštite. Navodi da zvaničnog podatka o broju prijava nema, ali da se taj broj okvirno kreće oko 60 godišnje.
„Bitno je reći da od tih 60 prijava veoma mali broj završi zvaničnim podnošenjem zahtjeva za zaštitu od uznemiravanja na radu, da ne pričamo o pravnom postupku. Sve se rješava komunikacijom. Tamo gdje postoje sindikalne organizacije zbilja postoji znatno viši nivo zaštite radničkih prava i mi se takođe uključujemo ispred granskog sinidakata u obavljanju razgovora koji u dobrom dijelu spriječi dalje uznemiravanje“, rekao je Mitrović.
Uznemiravanjem na radu smatraju se fizički napad ili prijetnja napadom, verbalno napadanje, obraćanje uz viku, prijetnju ili vrijeđanje, neprimjereno javno komentarisanje ličnih osobina radnika, upućivanje vulgarnih komentara, neopravdano isključivanje radnika iz radnih i procesa donošenja odluka, postavljanje neadekvatno kratkih rokova za izvršenje posla ili neosnovano preopterećivanje radnika radnim zadacima, neosnovano kažnjavanje i drugo.
Postupak za zaštitu od uznemiravanja na radu sprovodi se kod poslodavca, Agencije za mirno rješavanje radnih sporova, nadležnog inspekcijskog organa i nadležnog suda.
(Mondo)