Udruženje "Bh. povorka ponosa" je saopštila da su dobii tužbu protiv MUP-a Republike Srpske zbog, kako navode, njihovog odbijanja da pruže informacije o policajcima angažovanim tokom napada na aktiviste i akivistkinje u martu prošle godine u Banjaluci.
Podsjećaju da je naočigled policijskih službenika, 18. marta 2023. godine, grupa od 30 do 40 maskiranih muškaraca fizički i verbalno nasrnula na aktiviste i aktivistkinje ispred prostorija Transparensi internešnala BiH.
Pozivajući se na Zakon o slobodi pristupa informacijama u BiH, Bh. povorka ponosa je u maju prošle godine zatražila od Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) informacije o tome da li nakon napada na njihove aktiviste i akivistkinje, ova institucija izdala javno saopštenje o propustu policije da interveniše i spriječi napad i ukoliko ne, planira li to i kada, u skladu s odredbama zakona koje nalažu takav postupak.
Dodatno, Povorka je tražila podatke o provođenju interne istrage, kao i informacije o policajcima koji su tog dana bili na dužnosti. Pozivajući se na Zakon o zaštiti lične podataka, MUP RS je odbio dostaviti podatke o policijskim službenicima, na što je Povorka uložila tužbu. Okružni sud u Banjaluci je 15.12.2023. godine, slijedeći preporuku Ombudsmana, usvojio zahtjev Povorke i naložio MUP RS da dostavi tražene informacije.
"Nesporno je postojanje javnog interesa, gledajući konkretni slučaj, kada su se policijski službenici držali pasivno, posmatrajući nasilničko ponašanje, kako navode, za sada još uvijek nepoznatih lica", naveo je Sud u obrazloženju. Sud je dodao da su policijski službenici trebali identifikovati nasilnike, spriječiti njihovo nasilno ponašanje i svaki drugi incident.
Nakon napada u Banjaluci, pravni tim Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa podnio je šest žalbi Instituciji ombudsmena za ljudska prava u BiH, na koje je do danas dobio samo jednu preporuku i zid šutnje u odnosu na ostalih pet.
"Podsjećamo da Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda predstavlja ključni dokument sa nadzakonskom snagom koji je sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine. Ova Konvencija garantuje zaštitu prava svih građana i građanki, omogućavajući visok nivo ostvarivanja ljudskih prava. Kao članica Savjeta Evrope, Bosna i Hercegovina je pod obavezom da poštuje odluke Evropskog suda za ljudska prava, koji kroz svoje presude zahtijeva od država članica da štite i poštuju prava LGBTIQ+ osoba", navodi se između ostalog u saopštenju.
(Mondo)
