Meteorolog je govorio o vremenskoj situaciji koja čeka Balkan.
Meteorolog i atmosferski fizičar Branko Grisogono, profesor dinamičke meteorologije na Geofizičkom odseku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, ističe da će za borbu s posljedicama klimatskih promjena najvažnija biti ulaganja u obrazovanje i nauku, a to prije svega zahtjeva promjenu političkog mentaliteta.
On je za Nacional prokomentarisao vremensku situaciju kojoj smo svjedoci posljednjih nedjelja, kako ovdje, u regionu, tako i u svijetu. Prof. Grisogono kaže da se "intenziviranje i/ili učestalost jakih ekstratropskih i tropskih oluja nastavlja jer klimatski sistem ima progresivno sve više toplotne energije u sebi".
"Toplotna energija je u velikoj mjeri proporcionalna potencijalnoj energiji, pa se ova povećana potencijalna energija lakše pretvara u kinetičku energiju, što prije svega podrazumijeva vjetar, vertikalna kretanja i turbulenciju. I prije su postojale žestoke oluje, ali su bile rjeđe i više lokalizovane. Ili bi zahvatile samo jedno područje i onda bi se u ljetnjoj sezoni ili u bilo kojoj sezoni pojavile jednom ili dva puta", objašnjava on za Nacional.
"Međutim, mi sad to imamo, možemo reći, na skoro nedjeljnom nivou. A to znači povećanu učestalost organizovanih oluja. Organizovane oluje su tzv mezoskalni kumulonimbusi, a ponekad čak i superćelijski kumulonimbusi, kakvih smo imali nekoliko ljeta, a počeli su i ove godine 2024.godine", kaže Grisogono.
Stručnjak je objasnio i koncept toplotne kupole, koja se u posljednje vrijeme sve češće pominje.
"Da, na širem području Hrvatske rjeđe su se pojavljivale termalne kupole, čak i u drugim dijelovima svijeta. Međutim, to je sada, možemo reći, poluzvaničan naziv, jer dobro opisuje relevantnu sinoptičku situaciju. Dakle, kao da smo ispod rerne. Toplotna kupola nastaje zbog dugotrajnih anticiklona koji se nikuda ne pomijeraju, a daleko su ili ih na tom području uopšte nema, mlazne struje, odnosno, planetarni talasi koji bi ih odgurnuli. I jednostavno onda kuvanje ostaje tu. U prosjeku ćemo imati sve više ovakvih sinoptičkih situacija u budućoj klimi, bar u narednih nekoliko decenija", upozorava on i naglašava da bi ova neprijatna klimatska pojava mogla dodatno da se pojača:
"Uopšteno govoreći, buduće klimatske promjene mogu se sumirati tako da se kaže tamo gdje je suvo i vruće biće još žešće. A gdje je vlažno i ima više padavina, i tu će biti u prosjeku žešće. S jedinom razlikom da će se ova kišna područja vjerovatno smanjivati, a ove tople ili vruće oblasti će se progresivno širiti u prostoru i vremenu", kaže Grisogono.
Objasnio je i sve češće "superćelijske oluje".
"Superćelijske oluje, odnosno superćelijski kumulonimbusi, jedini su olujni oblaci koji proizvode sopstvenu rotaciju u prvobitno nepostojećoj rotaciji u vertikalnom pravcu", objašnjava prof. Grisogono.
"One proizvode najveća zrna grada, zauzimaju najveće horizontalne površine i najdublje prodiru u donju stratosferu. Razvijaju se relativno sporo, nekoliko sati, traju oko pola dana i imaju karakterističan radarski odraz poput naopako slovo S. Većina tornada potiče od superćelijskih kumulonimbusa", rekao je on za Nacional.
Takođe je upozorio da nestaju godišnja doba na koja smo svi navikli. Ubuduće će proljeće, ljeto i jesen nekoliko puta počinjati i završavati, a djeca će sankanje gledati uglavnom na televiziji.
(Nacional.hr/MONDO)
