Ministar zdravlja Republike Srpske Alen Šeranić poručio je da nema razloga za zabrinutost zbog hantavirusa, dok stručnjaci objašnjavaju kako se virus prenosi i kako se zaštititi.
Šeranić kaže da hantavirus trenutno ne predstavlja opasnost za građane Republike Srpske i da nema razloga za zabrinutost, uprkos vijestima o smrtnim slučajevima povezanim sa ovim virusom na kruzeru u Južnoj Americi.
Šeranić je za RTRS rekao da je rizik od širenja hantavirusa u Republici Srpskoj izuzetno mali, ali da je Institut za javno zdravstvo spreman da reaguje ukoliko bude potrebe.
"Virus ne predstavlja opasnost za Republiku Srpsku i njene građane, nizak je intenzitet i mogućnost prenosa. Nije nepoznat virus kao korona, poznat je, duži niz godina obitava u Južnoj Americi, tako da je poznat i način liječenja i dijagnostike", rekao je Šeranić.
Nakon informacija o smrtnim slučajevima povezanim sa hantavirusom na kruzeru u Južnoj Americi, među građanima je porasla zabrinutost zbog mogućeg širenja bolesti.
Epidemiologinja Doma zdravlja Banjaluka dr Dijana Simić istakla je da nema mjesta panici, ali da je važno informisati javnost o načinima prenosa i zaštite.
Prema njenim riječima, hantavirusi nisu nova pojava, a na našem području godinama su prisutni određeni sojevi koji izazivaju takozvanu "mišiju groznicu", odnosno hemoragijsku groznicu sa bubrežnim sindromom.
Simićeva je objasnila da virus prvenstveno prenose glodari, poput poljskih i šumskih miševa, a da se ljudi najčešće zaraze udisanjem prašine kontaminirane njihovim izlučevinama, posebno tokom boravka ili čišćenja zapuštenih prostorija.
Dodala je da se na Balkanu uglavnom registruju blaži oblici bolesti koji mogu izazvati povišenu temperaturu, glavobolju, mučninu, bolove u stomaku i leđima, kao i probleme sa radom bubrega.
Ipak, naglasila je da je smrtnost kod ovih sojeva mala ukoliko se pacijenti na vrijeme jave ljekaru.
Soj iz Južne Amerike opasniji
Govoreći o virusu koji je izazvao epidemiju na kruzeru u Južnoj Americi, Simićeva je navela da je riječ o znatno opasnijem soju koji napada pluća i može izazvati teško disanje, zatajenje pluća i smrtni ishod.
"Taj tip hantavirusa karakterističan je za područja Argentine i Čilea. Tamo je njegovo stanište, tamo su svi uslovi i faktori koji doprinose opstanku i razmnožavanju tog virusa. Trenutno ne postoji opasnost od njegovog širenja na našem području", rekla je ona.
Kao rizične grupe navedeni su planinari, lovci, kamperi, radnici komunalnih službi i svi koji borave u područjima gdje ima glodara.
Stručnjaci savjetuju redovno pranje ruku, pravilno čuvanje hrane i izbjegavanje boravka u zapuštenim prostorijama bez prethodnog provjetravanja.
Prilikom čišćenja tavana, podruma i vikendica preporučuje se korištenje maski i rukavica, kao i izbjegavanje metenja i usisavanja kako se ne bi podizala prašina.
"Najvažnije je pravovremeno reagovati i javiti se ljekaru ukoliko se nakon boravka u prirodi pojave simptomi poput temperature, drhtavice i smanjenog mokrenja", naglasila je Simićeva.
Ona je podsjetila da se u Republici Srpskoj redovno sprovodi nadzor nad zoonozama i deratizacija kao jedna od ključnih preventivnih mjera.
"Nema mjesta panici. Potrebno je samo pojačati oprez i ponašati se odgovorno", zaključila je Simićeva.