Pred federalnim zastupnicima sutra bi trebalo da se nađe novo milionsko zaduženje povezano sa projektom vjetroparka Poklečani kod Posušja, dok istovremeno jača otpor lokalnog stanovništva koje upozorava na moguće ozbiljne posljedice po vodosnabdijevanje i životne sredine
Mještani Rakitna protive se izgradnji vjetroparka na, kako navode, vodozaštitnom području, upozoravajući da bi realizacija projekta mogla ugroziti pitku vodu za šire područje Zapadnohercegovačke županije. U kratkom vremenu peticija protiv projekta prikupila je gotovo hiljadu potpisa, a podrška dolazi i iz drugih dijelova županije.
Sudski spor i dalje traje
Pravni okvir projekta i dalje je otvoren. Vrhovni sud Federacije BiH je tokom 2025. godine ukinuo raniju odluku nižeg suda koji je odbacio tužbu protiv rješenja Federalnog ministarstva okoliša i turizma, kojim je zaključeno da za vjetropark Poklečani nije potrebna cjelovita studija uticaja na životnu sredinu.
Predmet je vraćen na ponovno odlučivanje, što znači da sudski postupak još traje i da zakonitost ključnih odluka nije konačno utvrđena.
Riječ je o projektu instalirane snage 132 MW, koji podrazumijeva opsežne građevinske radove, uključujući pristupne puteve, iskope i infrastrukturne koridore u izrazito osjetljivom hercegovačkom kršu. Dio stručne javnosti zbog toga postavlja pitanje na osnovu kojih analiza je zaključeno da puna procjena uticaja na životnu sredinu nije potrebna.
Otvorena pitanja ekoloških procedura
Iz dostupne dokumentacije i sudskih postupaka proizlazi da i dalje postoje sporna pitanja vezana za zakonitost ekoloških procedura, usklađenost sa prostornim planovima i opravdanost odluke o izostanku cjelovite studije uticaja na životnu sredinu.
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da prostorni plan Zapadnohercegovačke županije pokazuje povezanost lokacije sa vodozaštitnim područjem, što dodatno otvara dilemu o stepenu dozvoljene intervencije u prostoru.
Istrage i prigovori na transparentnost
Postupci koji se vode pred institucijama Evropske unije i Ombudsmenom za ljudska prava ukazuju na prigovore koji se odnose na transparentnost procesa, informisanje javnosti i učešće građana u donošenju odluka.
Poziva se i na standarde Aarhuske konvencije, koja garantuje pravo javnosti da bude uključena u procese koji se tiču životne sredine. Dio prigovora odnosi se i na moguće posljedice po kvalitet života i imovinska prava stanovnika.
Pitanje vlasništva i eksproprijacije
Projekt je ušao i u fazu postupaka eksproprijacije zemljišta, što je dodatno pojačalo otpor dijela lokalnog stanovništva. Pravo vlasništva se ističe kao jedno od temeljnih ustavnih prava, zbog čega se upozorava na potrebu posebnog opreza dok sudski sporovi još traju.
Među vlasnicima koji osporavaju realizaciju projekta navode se i konkretna lica čija imovina je direktno obuhvaćena planiranim zahvatima.
Strah od uticaja na vodne resurse
Najveća zabrinutost odnosi se na činjenicu da se planirani zahvat nalazi u području koje je označeno kao vodozaštitno. Zbog toga dio javnosti upozorava da projekat više nije samo energetsko pitanje, već i pitanje zaštite pitke vode kao strateškog resursa.
S obzirom na specifičnosti hercegovačkog krša i osjetljivost podzemnih voda, naglašava se da bi načelo predostrožnosti trebalo imati ključnu ulogu u donošenju odluka, uz obavezne detaljne ekološke analize prije bilo kakvih daljih finansijskih ili građevinskih poteza.
Dok se sudski postupci nastavljaju, a javnost i dalje izražava protivljenje, ostaje otvoreno pitanje da li će zastupnici podržati novo zaduženje ili će projekat Poklečani biti vraćen na početak zbog neriješenih pravnih i ekoloških dilema.
(Mondo)
