Planirani rudnik boksita kod Lušci Palanke izazvao je protivljenje ekologa zbog mogućeg uticaja na izvorište Zdena, podzemne vode i stanište čovječije ribice.
Planirano otvaranje površinskog rudnika boksita na lokalitetu Bojište, u blizini Lušci Palanke na teritoriji opštine Sanski Most, naišlo je na oštro protivljenje ekoloških udruženja. Upozorava se na katastrofalne ekološke i zdravstvene posljedice koje bi eksploatacija rude mogla imati na lokalno stanovništvo i bioraznolikost.
Centar za životnu sredinu dostavio je zvanične komentare na Zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu, koji je proteklih mjesec dana bio dostupan javnosti, ističući brojne rizike ovog projekta.
Direktna prijetnja za izvorište Zdena
Jedan od ključnih argumenata protiv otvaranja rudnika jeste činjenica da se Lušci polje nalazi u strogo zaštićenom vodozaštitnom području. Prema odlukama opštinskih i kantonalnih vlasti, ovo područje pripada trećoj i četvrtoj zoni sanitarne zaštite i od izuzetnog je značaja za vodosnabdijevanje Sanskog Mosta.
Vrijeme dospijeća vode iz Lušci polja do izvorišta Zdena iznosi svega oko 50 sati. Sa ovog izvorišta pitka voda dolazi do potrošača u gradu. To u praksi znači da bi bilo kakvo zagađenje podzemnih voda izazvano rudarskim radovima imalo izuzetno brze i opasne posljedice po pitku vodu koju koriste građani. Uprkos tome, mogući uticaji eksploatacije na podzemne vode, koje su glavni razlog zaštite ovog prostora, nisu adekvatno obrađeni u pratećoj dokumentaciji investitora.
Ugrožen opstanak jedinstvene čovječije ribice
Pored prijetnje po ljudsko zdravlje, otvaranje rudnog postrojenja direktno bi ugrozilo i jedan od najdragocjenijih prirodnih fenomena ovog kraja. Na lokalitetu planiranog rudnika potvrđeno je prisustvo čovječije ribice, izuzetno osjetljive i kritično ugrožene vrste.
Prema najnovijim naučnim saznanjima, upravo je na ovom prostoru potvrđena posebnost populacije koja je opisana kao Proteus bosniensis. Rad teških mašina i zagađenje podzemnih tokova značili bi sigurno uništenje njenog staništa.
Na osnovu svih utvrđenih činjenica, jasan je stav da zahtjev za otvaranje rudnika mora biti odbijen. Eksploatacija u vodozaštitnoj zoni i na staništu zaštićenih endemskih vrsta ne smije biti dozvoljena, jer pitka voda i opstanak jedinstvene prirode ne mogu biti cijena rudarskog profita.
U neposrednoj blizini pomenutog lokaliteta nalazi se i Bobijaško oko, koje je stanište pomenute čovječije ribice. Radi se o zanimljivom prirodnom fenomenu – estaveli. Malo jezero čija dubina ovisi od godišnjeg doba i kišnih padavina kada se posmatra sa okolnih uzvišenja jezero izgleda kao veliko oko, zbog čega je i dobio ovo ime.
Geološkim istraživanjima utvrđeno je da se radi o velikoj šupljini u zemljištu povezanim sa mrežom podzemnih vodotokova koji se nalaze na prostoru ispod Palanačkog polja, te s izvorima rijeka Dabar i Zdena. Kako se voda u njemu kreće dvosmjerno, dolazi do estevele koja za visokog vodostaja i obilnih padavina ima karakteristike vrela, dok pri niskoj razini vode postaje ponor.
Mještani već muku muče sa jednim rudnikom
Planiranje novog rudnika na području Sanskog Mosta ne dolazi u povoljnom trenutku s obzirom da mještani pojedinih sela već godinama muku muče sa drugim rudnikom.
Posebnu pažnju izazvao je slučaj vodopada Blihe, koji je u avgustu na nekoliko sati potpuno presušio. Ekološki aktivisti tada su upozorili da bi radovi na obližnjem površinskom kopu kompanije „Lager“ mogli uticati na vodne tokove i podzemne vode iz kojih nastaje Bliha.
Problemi nisu ograničeni samo na vodopad. Mještani koji žive iznad rudnika prošle godine su se prvi put suočili i sa presušivanjem izvora pitke vode, što je dodatno otvorilo pitanje uticaja rudarskih aktivnosti na lokalne vodne resurse.
Upravo u takvom ambijentu sada se pokreće procedura za novi rudnik na području Sanskog Mosta, pa se ponovo otvara pitanje kako bi planirana eksploatacija mogla uticati na životnu sredinu i vodne resurse ovog područja.
