U Republici Srpskoj do sada je izdato 5.015 platnih kartica po vaučer modelu Fonda solidarnosti, dok je trenutno aktivno oko 4.800 korisnika, izjavio je savjetnik ministra finansija Srpske Dalibor Tomaš.
On je dodao da je od 99 privrednih subjekata, koji imaju potpisan ugovor sa Fondom solidarnosti za obnovu Republike Srpske, u 70 instaliran post terminal za upotrebu platnih kartica i da su oni u potpunosti u funkciji.
"Riječ je o 20 preduzeća sa područja Banjaluke, šest sa područja Laktaša, 16 sa područja Doboja, 12 iz Bijeljine i po osam iz Prijedora i Šamca", rekao je Tomaš.
On je najavio da će sutra biti nastavljeno instaliranje terminala, navodeći da se najveći broj privrednih subjekata u kojima oni nisu instalirani nalazi na području Banjaluke i Laktaša.
"Biće nam potrebno i dodatno vrijeme za opštine u kojima je prijavljen veoma mali broj privrednih subjekata, među kojima su Milići, Zvornik i Teslić, a moraćemo se vratiti i u opštine gdje ljudi prošle sedmice nisu mogli da nas prime", rekao je Tomaš.
On očekuje da će terminali u svim privrednim subjektima koji su potpisali ugovor sa Fondom biti instalirani najkasnije do srijede.
"Mi privredne subjekte nismo limitirali datumom do kada mogu da se prijavljuju Privrednoj komori, tako da će se preduzeća javljati i nakon srijede, a mi ćemo udovoljiti njihovim zahtjevima", rekao je Tomaš.
On je podsjetio da je spisak robe koja se može kupovati po vaučer modelu definisan Uredbom o prioritetnoj pomoći i da su svi privredni subjekti strogo upozoreni da se pridržavaju spiska, kako bi mogli da ovu robu od Fonda naplate.
Govoreći o korisnicima platnih kartica kojima lične karte nisu izdate u mjestima u kojima su im poplavljeni stambeni objekti, Tomaš je rekao da oni prema Uredbi nemaju pravo na prioritetnu pomoć, ali da će se ovo pitanje još jednom izložiti na sjednici Upravnog odbora Fonda solidarnosti, kako bi se za najugroženije kategorije našlo prihvatljivo rješenje.
Tomaš je precizirao da lica koja nisu dobila karticu u Donjem Žabaru imaju stambene objekte u ovoj opštini, ali da su se prijavila u Brčko distriktu zbog ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu, dok veliki broj lica u laktaškom naselju Trn ima vikend ili roditeljske kuće, dok im je prebivalište u Banjaluci.
"U Vladi nismo u mogućnosti da vršimo procjenu da li ta lica žive u Trnu ili ne, za nas je relevantan jedino izvod iz CIPS-a o stalnom mjestu prebivališta", rekao je Tomaš.
Prema njegovim riječima, prilikom evidentiranja podataka o licima koja imaju više stambenih jedinica, na terenu se dešavaju greške da se upisuje da ona žive u svim objektima, ali se prema Uredbi o prioritetnoj pomoći pravo ostvaruje isključivo na jednu jedinicu u kojoj se stanuje, što ostvaruju i podstanari na objekte koji nisu u njihovom vlasništvu.
"Rješavanje ovog problema zahtijevaće dodatni posao za lokalne komisije da još jednom prođu kroz cijelu evidenciju i smanje greške", rekao je Tomaš.
Predsjednik Republičke komisije za procjenu štete Slavko Vukalović rekao je da lokalne komisije treba da dostave završne elaborate o procjeni štete do 12. avgusta, na osnovu kojih će, nakon pregleda, Vlada dati saglasnost o konačnom iznosu štete.
