Poskupljenje vode i odvoza smeća u Banjaluci je već izvjesno, a ostaje da se vidi šta će se desiti sa cijenama usluga "Toplane", koja je već godinama u teškim problemima sa likvidnošću.
U međuvremenu, najveći dio stanovništva Banjaluke ionako jedva krpi kraj sa krajem kada su u pitanju računi, zaposlenje i visina primanja, a za mnoge od njih neće biti potreban nikakav poziv na bojkot, jer ionako neće imati novca da plaćaju usluge javnih preduzeća.
Najave o poskupljenju prvo su stigle sa sjednice Savjeta za privredu grada, povodom rasprave o budžetu grada Banjaluka za narednu godinu. Gradonačelnik Gavranović je zajedno sa uglednim gradskim privrednicima došao do zaključka da grad nema pravo da ne poštuje formiranje cijena komunalnih usluga prema ekonomskim rezonima, te da grad takođe nema pravo da zanemaruje preporuke Savjeta za privredu.
Press RS podsjeća da je u nacrtu budžeta grada za 2015. godinu, od 92,5 miliona planiranih budžetskih troškova, 36,8 miliona planirano za lična primanja zaposlenih u Gradskoj upravi i javnim preduzećima. Poređenja radi, 2007. godine budžetska potrošnja iznosila je 144,5 miliona, a na plate se trošilo 24 miliona maraka. Uprkos činjenici da su upravo "budžetske plate" jedan od najvećih izdataka grada, još nema u najavi nikakvog regulisanja ove stavke, ni regulisanja plata i broja zaposlenih prema ekonomskim rezonima.
Gradska javna preduzeća već odavno traže povećanje cijena, jer se uglavnom nalaze u težim finansijskim dubiozama, a zbog velikih troškova administracije, nemogućnosti ulaganja, kreditnih zaduženja i slabe platežne moći stanovništva, mnoga su već odavno pred kolapsom.
Kao razlog povećanja cijena, navodi se i činjenica da su komunalije u Banjaluci najniže u regionu, te da cijene nisu mijenjane već 10 godina.
U opoziciji kažu da neće dozvoliti da sve siromašniji građani plaćaju cijenu zbog loših odluka gradonačelnika, njegovog kabineta i vladajuće strukture. Što se tiče iznosa za koji bi komunalije mogle da poskupe, zasad se jedino priča o potrebi da cijene budu formirane po ekonomskom rezonu.
Prema nezvaničnim informacijama, radilo bi se o poskupljenju od čak 30 odsto na sve komunalije, a ostaje pitanje ko će to moći da finansira. U tom slučaju, penzioner sa prosječnim primanjem od 250 maraka dobio bi račun za komunalije uvećan za još 30 odsto, dok mu je penzija, kojom ionako ne može da pokrije troškove, uvećana za dva odsto. Što bi u praksi značilo da će prosječni račun za grijanje od 90 KM za stan od 58 kvadrata otići na 120 KM ili laički rečeno skoro pola penzije. A to je samo cijena grijanja.
Već godinama su upravo slaba platežna moć i nezaposlenost razlog gomilanja dugova prema javnim preduzećima, ali je naplativost prema svim izvještajima bila preko 85 odsto u većini preduzeća, što nije zanemarljiv prosek ni za mnogo bogatije sredine.
Građani koji se interesuju za više informacija o mogućnosti poskupljenja, i koji učestvuju u
javnim raspravama o budžetu, uglavnom kažu da ionako jedva sastavljaju kraj sa krajem, te da neće imati novca da plate ni redovne troškove ni bilo kakva poskupljenja, tako da bi podizanjem cijena usluga, po mnogima, sasvim izvjesno bila smanjena naplata.
Bojkot plaćanja računa, na koji građane planira da pozove opozicija, tako će se po svemu sudeći desiti sam od sebe, jer socijalno najugroženiji građani neće imati od čega da podmiruju poskupljenja, a pridružiće im se i veći broj onih koji su do sada nekako uspijevali da krpe troškove gradske administracije.
