Hakerski napadi i računarske sabotaže odavno su postali globalni problem razvijenog društva. Donosimo vam činjenice o najčešćim malverzacijama sajber kriminalom, ali i korisne savjete o zaštiti dok ste "nakačeni" na neku od mreža.
Poznato je da hakeri i sajber kriminalci uz pomoć sofisticiranih računarskih alata između ostalog preuzimaju ili uništavaju određene elektronske podatake, a jedan od glavnih njihovih ciljeva jeste ilegalna dobit, najčešće novca.
Statistike govore da su takve aktivnosti najčešće usmjerene prema običnim građanima. Napadaju se lični računari, elektronska pošta, nalozi na društvenim mrežama, bankarski računi, platne kartice i slično.
Nedavni napad stranih hakera na banjalučke banke doveo je do toga da su pojedini klijenti ostali bez novca na svojim računima. To je otvorilo prostor za brojna pitanja, a neka od njih svakako jesu koliko smo sigurni u sajber prostoru i koji su institucionalni načini borbe protiv visokotehnološkog kriminala.
Srđan Rajčević, direktor Agencije za informaciono društvo RS i ekspert za informacionu bezbjednost kaže za MONDO da su građani bezbjedni prije svega onoliko koliko su spremni da sami sebe zaštite, ali i koliko je država sposobna da upozori i preduzme određene korake u cilju zaštite javnih digitalnih evidencija i druge kibernetičke infrastrukture od interesa za društvo.
"Prije svega potrebno je konstantno ukazivati na opasnosti koje vrebaju u kibernetičkom, virtuelnom prostoru i koje su moguće posljedice na stvarni život. S obzirom na to da živimo u informatičkoj eri, odnosno informacionom društvu, gdje protok digitalnih podataka prožima sve pore društvenog života, jasno je da zaštita sopstvene privatnosti igra presudnu ulogu za pojedinca, bilo da se radi o napadaču kao fizičkom licu, poslovnom subjektu, kriminalnoj grupaciji, aktivistima ili stranoj državi u cilju špijunaže", rekao nam je Rajčević.
Imajući u vidu da je globalna mreža bazirana na nesigurnim i nezaštićenim protokolima, te da je kao takva podložna napadima motivisanim raznim ciljevima - od ekonomskih pa do političkih, građanima se savjetuju svakodnevne informaciono-bezbjednosne navike.
"Prilikom korišćenja interneta i drugih računarskih mreža i uređaja maksimalno čuvati privatnost, ne odavati identitet bez prijeke potrebe, ne ostavljati lične podatke, ne posjećivati sumnjive lokacije, ne otkrivati svoje pristupne kredencijale, ne upuštati se u razgovore intimne prirode sa nepoznatim licima i slično. Znači sve ono na šta bi vas upozorila bilo koja dobronamjerna osoba u stvarnom životu", rekao je Rajčević i dodao da je virtuelni svijet replika stvarnog, materijalno-opipljivog, sa istim manama i slabostima.
U smislu institucionalne borbe protiv sajber kriminala u RS postoje dvije vrste: preventivna: sa aspekta informacione bezbjednosti i posljedična, sa krivično-pravnog aspekta. Agencija za informaciono društvo Republike Srpske, odnosno posebno Odjeljenje za informacionu bezbjednost (OIB) koje djeluje pri AIDRS se primarno bavi preventivom kroz implementaciju mjera i standarda informacione bezbjednosti, dok se policija, odnosno
Sajber kriminal obuhvata skup krivičnih djela, gdje se kao objekat izvršenja i kao sredstvo za izvršenje krivičnog djela javljaju računari, računarske mreže, računarski podaci, kao i njihovi produkti u materijalnom i elektronskom obliku.
Ministarstvo unutrašnjih poslova RS bavi procesuiranjem krivičnih djela iz oblasti visokotehnološkog kriminaliteta.
Kako su nam kazali u Ministarstvu unutrašnjih poslova RS, najzastupljenija krivična djela iz oblasti sajber kriminala su računarske prevare, dječija pornografija, izrada i unošenje računarskih virusa, neovlašćen pristup zaštićenom računaru, računarskoj mreži, telekomunikacionoj mreži i elektronskoj obradi podataka, računarske sabotaže i falsifikovanja platnih kartica.
U policiji ističu da je veoma teško otkriti ova krivična djela, odnosno saznati za njihovo postojanje zbog toga što često ostaju neprijavljena, a oštećeni nekad ne žele da isto prijave policiji ili tužilaštvu.
"Posebno je specifično njihovo rasvjetljavanje i dokazivanje, ali neprestanim usavršavanjem svojih kadrova i tehničkim opremanjem uz primjenu tradicionalnih kriminalističkih načela MUP RS se uspješno suprotstavlja pojavnim oblicima ove vrste kriminaliteta", ističu u MUP-u RS.
Jedan od najprisutnijih oblika sajber kriminala u RS jeste dječija pornografija. Najsvježiji slučaj u vezi sa ovim krivičnim djelom desio se krajem apila ove godine kada su zbog sumnje na proizvodnju, posjedovanje i prikazivanje dječje pornografije uhapšena trojica muškaraca iz Banjaluke, Novog Grada i Doboja. Oni su policiji postali sumnjivi zahvaljujući međunarodnoj razmjeni, a u toku pretresa pronađeni su i oduzeti računarska oprema i mediji za skladištenje podataka.
Ukoliko postanete žrtva sajber kriminala ili primjetite bilo kakvu sumnjivu pojavu suprotnu standardima i mjerama informacione bezbjednosti, a koje su propisane Zakonom o informacionoj bezbjednosti, obratite se CERT-u (Computer Emergency Response Team) Republike Srpske putem OVOG sajta.
Wi-Fi praktičan, ali…
Pristup koji besplatno ostvarujemo na javnim mjestima je često nezaštićen i podložan neovlašćenom monitoringu mrežnog saobraćaja, prilikom čega napadač čak ne mora da bude povezan na istu mrežu kao i korisnik. Dovoljna je blizina i nekriptovan saobraćaj pa da brzo otkrijete svoje lozinke i druge podatke koje smatrate privatnim.
“Savjetujem da prilikom povezivanja na takve mreže ne posjećujete stranice koje smatrate osjetljivim kakve su npr. elektronsko bankarstvo ili pristup e-mail sandučetu. Ako ipak postoji takva potreba onda obratite pažnju da li je između vas i servera saobraćaj kriptovan, tj. da li server koristi validan digitalni sertifikat itd”, kaže Rajčević.
Korisni savjeti za zaštitu računara:
1. Uvijek držite uključen zaštitni program na računaru
Ova vrsta računarskog programa štiti vaš računar od pokušaja izvršilaca krivičnih djela da pristupe vašem računarskom sistemu, da oštete ili izbrišu vaše podatke, otuđe korisnička imena i lozinke, ili druge osjetljive informacije.
2. Instalirajte i redovno ažurirajte antivirus program
Funkcija antivirus programa je da spriječi ubacivanje računarskih virusa u računarske sisteme korisnika. Ukoliko otkriju njihovo prisustvo, oni upozoravaju korisnika o tome, ili ih automatski brišu. Računarski virusi mogu da zaraze računar i bez znanja njegovog korisnika. Veliki broj antivirus programa može da se podesi tako da se njihovo ažuriranje vrši automatski.
3. Ažurirajte operativni sistem
Operativne sisteme instalirane na računaru potrebno je ažurirati kako bi se ispratio razvoj tehnologije, i kako bi se sigurnosni propusti na vrijeme otkrili i uklonili. Postarajte se da vaš računar ima najnoviju zaštitu.
4. Pazite kada kada preuzimate različite sadržaje sa Interneta na svoj računar
Neki sadržaji na Internetu osmišljeni su i napravljeni od strane kriminalaca tako da mogu da zaobiđu i najsavremeniju antivirusnu zaštitu. Nikada ne otvarajte dodatke iz mejla koji su vam stigli od osoba koje ne poznajete, i pazite kada vam stižu poruke u čijim se prilozima nalazi sadržaj koji vam neko koga poznajete šalje. Moguće je da pošiljalac ni sam nije svjestan šta se nalazi u prilogu poruke koju vam je proslijedio.
5. Ugasite računar kada pored njega niste prisutni
Sa porastom velikog broja Internet konekcija sa velikom brzinom protoka mnogi koirsnici su stekli naviku da računare ostavljaju uključene i spremne za rad u bilo kom trenutku. Gašenjem računara izvršiocima krivičnih djela se onemogućava da preuzmu kontrolu nad njegovim radom ukoliko je isti zaražen računarskim virusom. Na taj način izbjegavate da postanete žrtva zloupotrebe (kao npr. da postanete dio botnet mreže bez vašeg znanja i pristanka).
Krađa identiteta
Krađa identiteta zloupotrebom informacionih tehnologija je sa ekspanzijom upotrebe Interneta postala jedna od najčešćih aktivnosti izvršilaca krivičnih djela. Korišćenje informacionih tehnologija od strane korisnika koji nisu dovoljno upućeni u opasnosti koje ih očekuju pri upotrebi ličnih podataka koji čine njihov identitet na Internetu, dovelo je do stvaranja velike količine ličnih podataka koji su lako dostupni izvršiocima krivičnih djela, koji ih koriste da.
VAŽNO!
Sadržaji tipa keygene, crack i mnogi drugi koji se mogu besplatno skinuti sa Interneta vrlo često su zaraženi nekim tipom zlonamjernog programa, a ponekad se iza njihove instalacije u stvari krije i sam zlonamjerni program, koji korisnik koji ga je „skinuo“ sa Interneta pokreće ne znajući o čemu se zapravo radi, na taj način nesvjesno kompromitući svoj računar.