Pod uticajem globalnog zagrijavanja zime u BiH sve su blaže, a vrućine sve žešće. Tako je i januar ove godine proglašen za najtopliji otkad se temperatura mjeri. Ko je kriv i koje su posljedice pitali smo stručnjake...
Posljednju deceniju sami smo svjedoci ekstremnih događaja poput velikih požara, poplava, erozija zemljišta, oluja i talasa tropskih vrućina. Statističke analize pokazuju da je nastanak ovih pojava povećan zbog klimatskih promjena.
Ono što je bitno napomenuti da se klima na Zemlji oduvijek mijenjala, ali kao rezultat promjena prirodnih okolnosti. Danas, međutim, termin klimatske promjene koristimo kada govorimo o promjenama klime koje se događaju od početka dvadesetog vijeka, a nastale su kao rezultat čovjekovih aktivnosti.
“Ako se posmatraju tridesetogodišnji referentni periodi 1961-1990. (period koji se koristi za poređenje kao period prije Kjoto sporazuma) i 1981-2010. godine porast srednje temperature za cijelu BiH iznosi oko 0,5-1 stepena, ali u posljednjih 15 godina porast je znatno izraženiji i iznosi oko 2 stepena”, rekla je za MONDO Milica Đorđević, meterolog Hidrometereološkog zavoda RS.
Iz ovog zavoda ističu da je u periodu od 1961. godine do danas 9 od 10 najtoplijih godina iz perioda poslije 2000. godine, a samo jedna je iz perioda 1990-2000.
“Ovo je posljedica klimatskih promjena, a naš region cijele jugoistočne Evrope je posebno izložen. Temperatura je u stalnom porastu a sve češća je pojava ekstremnih vremenskih pojava. Porast srednje temperature u našem regionu je konstantan i izražen, pogotovo u posljednjih 15 godina. Na ovako nagle promjene uticao je čovjek. Koncentracija gasova staklene bašte koji izazivaju porast temperature a samim tim i sve nestabilnije vrijeme uz opasne vremenske ekstreme je u stalnom porastu”, istakla je Đorđevićeva.
Posebno je izražen porast u temperaturi u zimskim mjesecima i sve manje dana sa snježnim prekrivačem, a i broj hladnih dana mogao bi se skoro izbrojati na prste. Već smo imali najtopliji januar, a kako stvari stoje…
“Februar 2016. je do sad (a izgleda da će tako i ostati do kraja mjeseca) najtopliji februar uz srednju temperaturu i do 5-6 stepeni višu od prosjeka. Skoro je nemoguće da će cijeli mart proći bez mraza, to će sigurno ostaviti posljedice, pogotovo na poljoprivrednim kulturama”, rekla je Đorđevićeva.
BiH je i ove godine već osjetila posljedice globalnog zagrijavanja, pa su tako skijaški centri u našoj zemlj zbog nedostatka snijega objavili propalu sezonu, a da su posljedice klimatskih promjena brojne, slažu se i u Centru za životnu sredinu RS.
“Glavna karakterisitika klimatskih promjena su sve učestaliji esktremni vremenski fenomeni. Sve češće i jače oluje i fenomeni kao što je El Nino, učestale suše i poplave, koje smo između ostalog i mi iskusili prije dvije godine, te zime koje su ili pretople ili nezapamćeno hladne sa ogromnim količinama snijega, zavisno od dijela planete koji gledate. Ovi događaji za sobom vuku druge posljedice kao što su izumiranje biljnih i životinjskih vrsta, propadanje usjeva/glad, nestašice vode, uništavanje infrastrukture poput autoputeva ili cijelih naselja, velike migracije, tako da već sada možemo govoriti i o klimatskim izbjeglicama i mnoge druge. U ovom kontekstu je jako značajno posmatrati čovjeka ne kao odvojen, već integralni i neotuđivi dio životne sredine. Ono što se dešava životnoj sredini, dešava se i nama”, kaže Igor Kalaba.
Pored blagih zima sve učestalija su i ekstremno topla ljeta. Ljetnja temperatura stalno obara rekorde, a pojava temperature iznad 40 stepeni postalo je više pravilo nego izuzetak.
“Znatno je povećan i broj dana sa temperaturom iznad 30 stepeni tzv. tropski dani. Pojava suše, pogotovo tokom ljeta je sve izraženija. Uporedo sa sušom javljaju se i periodi sa vrlo obilnim padavinama koje donose poplave. Tako su se u samo posljednjih pet godina kod nas javili svi ekstremi što se tiče padavina: 2010. je bila godina sa najviše padavina i jakim poplavama, a zatim 2011. najsušnija godina ikada. Ljeto 2012. je bilo najtoplije i najsušnije, a cijela 2014. godina je imala još više padavina nego prethodni rekord iz 2010. godine (poplave u maju i avgustu). Ljeto 2015. je opet bilo jedno od najtoplijih i najsušnijih”, rekla nam je Milica iz HMZRS.
Da i sami već osjećamo posljedice ovih promjena pokazuje i činjenica da u toku izuzetno toplih ili hladnih talasa pomoć doktora sve češće traže hronični bolesnici, stare osobe i djeca.
“Nepovoljni mikroklimatski uslovi nepovoljno utiču na zdravlje u bilo kojoj životnoj dobi, i to sa mnogo aspekata. Prvenstveno nepovoljan uticaj je na organe za disanje, na pojavu alergijskih stanja, pogotovo kod osoba sklonih alergijama. Do razvoja bolesti i lokomotornih sistema (kosti i zglobova) takođe dolazi pod uticajem ovih nepovoljnih uslova”, naglasio je Mladen Šukalo, doktor porodične medicine.
Meteoropatija, kao pogoršanje simptoma hroničnih bolesti, a kod sasvim zdravih ljudi uzrokuje: hronični umor, nagle promjene raspoloženja, smanjenu koncentraciju, apatiju, nesanicu, fantomske bolove, postala je bolest od koje, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, pati čak 30 odsto svjetske populacije.
Bitno je da svi, a naročito hronični bolesnici redovno uzimaju propisanu terapiju, a ako su negativne posljedice vremena učestale ili se pogoršavaju obavezno se javite svom porodičnom ljekaru. Unosite dovoljne količine tečnosti, a ishranu bazirajte na voću i povrću, kao i hrani bogatoj vitaminima i mineralima. Dobar preduslov za ublažavanje negativnih posljedica vremena je i dovoljna količina sna, savjetuju iz banjalučkog Doma zdravlja.
Ono što nam svima ostaje, kao upitnik iznad glave, kako spriječiti posljedice ovih promjena i šta nas čeka u budućnosti ako se klima nastavi mijenjati ovim tempom. U decembru 2015. godine 195 zemalja svijeta potpisalo je Međunarodni sporazum o klimatskim promjenama i time se obavezalo da preduzme konkretne mjere kako bi se smanjila emisija štetnih gasova. Cilj sporazuma je da se, do kraja vijeka, smanji globalno zagrijavanje i porast globalnih prosječnih temperatura ograniči da bude ispod dva stepena Celzijusa. Nauka tvrdi da prema sadašnjim trendovima emisije gasova sa efektom staklene bašte, svijetu prijeti zagrijavanje od četiri stepena i više, što će dovesti do više poplava, suša, porasta nivoa mora, širenja bolesti i sukoba oko resursa.
“Mjere adaptacije na klimatske promjene su jedan od vrlo važnih zadataka svake države, ali i lokalnih zajednica koje najbolje znaju kako su ugrožene. U Parizu 2015. godine donijeti su određeni akti koji nisu samo dobrovoljni (kao što je bilo do sad) i to je sigurno dobar put za zaustavljanje temperature u nekim razumnim granicama”, kaže Đorđevićeva.
U Centru za zaštitu životne sredine kažu kako u budućnosti možemo očekivati samo nastavak intenziviranja gore navedenih događaja, što će za sobom dovesti do novih tenzija na političkom i svim drugim nivoima.
“Interesantna posljedica i rezultat kratkovidosti se može vidjeti u BiH, gdje se planira veliki broj hidroenergetskih objekata. Sve projekcije pokazuju da će naša regija biti itekako pogođena klimatskim promjenama, možda najgore kada se radi o Evropskom kontinentu. Klimatske promjene će donijeti nove i još gore suše. Šta će se desiti kada nivo vode opadne?”, pitaju se u ovom centru.
Kažu i kako se 97 odsto svjetskih naučnika slaže da su klimatske promjene uzrokovane spaljivanjem fosilnih goriva.
“Efekat staklene bašte je prirodna pojava, ali mi smo ga pojačali emitovanjem emisija gasova staklene bašte u atmosferu. Prva stvar koja se mora desiti, što prije je smanjenje tih emisija u sektorima energije, transporta te šumarstva i poljoprivrede. To se može postići primarno smanjenjem potrošnje i promjenama u načinu proizvodnje energije, hrane i drugih potreba. Npr. energiju moramo koristiti daleko efikasnije a proizvoditi iz obnovljivih i održivih izvora energije. Transport takođe mora da se oslobodi fosilnih goriva, tako što ćemo se više kretati pješice, biciklima i javnim saobraćajem koji koristi čiste izvore energije, u gradovima koji su tome prilagođeni. Takođe, trenutni sistem ekonomije sa neoliberalnim kapitalizmom kojeg održava konzumeristički ustrojeno društvo, nije održiv. Planeta ima ograničene resurse a taj sistem je postavljen na osnovama beskonačnog rasta. Računica je jednostavna”, istakao je Igor Kalaba iz CZZS.
Za kraj pogledajte snimak koji objavila NASA o zagrijavanju Zemlje:
Pratite MONDO na Facebooku, Twitteru ili Instagramu!
