Kremiranje posmrtnih ostataka umrlih još nije moguće obaviti u Bosni i Hercegovini, jer ne postoji nijedan krematorij, a kremiranje umrlih osoba iz BiH se uglavnom vrši u susjednim zemljama Hrvatskoj i Srbiji.
Iako je još 2008. godine bilo najavljeno kako će do kraja te godine kremiranje biti moguće u Visokom u krematoriju pri Javnom komunalnom poduzeću "Gradska groblja" Visokom, do realizacije tog projekta nije došlo, prenose Nezavisne novine.
"Rješenjem Općinskog suda u Zenici 12. svibnja 2014. nad Javnim komunalnim poduzećem Gradska groblja d.o.o. Visoko otvoren je stečajni postupak te ta činjenica utječe na namjeru bilo kojeg investicijskog projekta, pa samim tim i krematorija čija je izgradnja od tadašnje Uprave bila najavljena 2008. godine", rekli su Feni iz JKP Gradska groblja Visoko.
I Banjaluka treba da dobije krematorij
Takođe, izgradnja krematorija bila je predviđena i na novoj lokaciji gradskog groblja u banjolučkom naselju Vrbanja, međutim, krematorijum još nije izgrađen.
"U naselju Vrbanja 2008. je projektovano gradsko groblje i u tom projektu je predviđen i krematorij koji nije izgrađen. Projekt je bio u tri faze, dosad je samo završena prva, a u drugoj fazi je planirana izgradnja zgrade uprave i krematorijumu te proširenje dijela groblja", potvrdio je rukovodilac Operativnog centra Gradskog groblja Banja Luka Dejan Kurtinović.
Naglasio je kako zasad nema informaciju kada će biti izgrađen krematorijum, odnosno kada će uslijediti nastavak druge faze projekta, te pretpostavlja kako je izgradnja krematorija prolongirana zbog financijske krize.
Kolumbarij za polaganje urni s pepelom umrlih osoba ima u Sarajevu
Iz KJKP "Pokop" d.o.o. Sarajevo navode kako je u okviru grobalja "Bare" i "Vlakovo", uz podršku Skupštine, Vlade KS-a i resornog ministarstva, izgrađen Kolumbarij za polaganje urni s pepelom umrlih osoba, a na groblju "Vlakovo" "Vrt sjećanja" u okviru kojeg se nakon kremiranja pepeo pokojnika može rasuti na tlo.
"U toku jedne godine na grobljima kojim upravlja i gazduje KJKP "Pokop" d.o.o. Sarajevo, položi se u prosjeku 15-20 urni s pepelom umrlih osoba, a na groblju "Vlakovo" u "Vrtu sjećanja" rasut je pepeo jedne umrle osobe", navodi šef komercijalne službe "Pokopa" Šefik Vatreš.
U razgovoru naglašava kako se zbog činjenice da u BiH nema krematorija, urne umrlih osoba donose iz inostranstva.
"Po zahtjevu srodnika i zainteresiranih osoba KJKP "Pokop" više puta u tijeku godine organizuje odvoz umrle osobe na kremiranje u Zagreb, nakon čega urnu vrati u BiH", kazao je Vatreš.
Projekat za izgradnju krematorijuma ima i Sarajevo
KJKP "Pokop" ima izrađen glavni izvedbeni projekt izgradnje krematorijuma na groblju "Vlakovo", a njegovom izgradnjom, dodaje Vatreš, znatno bi se smanjili trenutni troškovi za odvoz u inostranstvo i opremanje umrlog po propisima međudržavnog transporta.
Vatreš smatra kako je investicija za izgradnju krematorijuma važna ne samo za Županiju Sarajevo već i za cijelu BiH iz više razloga.
"U okviru ovakvog objekta, osim namjene za kremiranje umrlih osoba i zbrinjavanja medicinskog otpada (patohistološkog), interes za svoje djelovanje može naći više institucija. S ekološkog aspekta ovakav objekt je neophodan zbog ogromnog smanjenja rizika od raznih onečišćenja, zagađenja, pa čak i zaraza. S druge strane, osigurava mogućnost kremiranja pod mnogo povoljnijim uvjetima nego sada", objašnjava Vatreš.
Od četiri svjetske monoteističke religije čiji pripadnici žive u BiH, samo Katolička crkva ne zabranjuje kremiranje
Muftija sarajevski Enes Ljevaković kazao je da u islamu uopšte nije dopušteno kremiranje jer kremiranoj osobi ne može biti klanjana dženaza.
"Islamska zajednica ima stav da postupak kremiranja nije u duhu islamske tradicije i suprotan je principima islama. Islam zagovara tradicionalni način kopanja osobe u uobičajena tradiconalna groblja i mezarja, bez kremiranja. To nije dopušteno u našoj vjeri i mi to ne podržavamo" istakao je Ljevaković.
Dekan Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Foči Darko Đogo kaže kako je stav Pravoslavne crkve prema kremiranju takav "da je to nepoželjna praksa".
"To je nepoželjna praksa iz razloga zato što je tijelo vrlo bitno za pravoslavno doživljavanje svijeta čovjeka i Boga. Stav Pravoslavne crkve je kako se ona načelno protivi kremiranju. U izuzetnim slučajevima, ukoliko postoje izvjesne okolnosti, može se dozvoliti opelo i čovjeku koji je kremiran pod uvjetima kako to nije bila njegova želja", navodi Đogo.
Savjetnik za kulturu i religiju Židovske zajednice BiH Eli Tauber kaže da je "zabranjeno da se vrši kremacija Židova".
"Tijelo čovjeka je Božiji proizvod, Bog ga je stvorio. Pošto je Bog stvorio čovjeka mi nemamo pravo da raspolažemo tim i da uništavamo Božiju sliku", pojašnjava Tauber.
S druge strane, generalni savjetnik Biskupske konferencije BiH Ivo Tomašević podsjeća da u Zakoniku kanonskoga prava stoji kako "Crkva usrdno preporučuje da se čuva pobožni običaj pokapanja tijela preminulih, ali ipak ne zabranjuje spaljivanje, osim ako je izabrano zbog razloga protivnih kršćanskom nauku".
"Dakle, Crkva se ne protivi odluci onih koji žele kremirati svoje tijelo nakon smrti. Zato sveštenici i u takvim slučajevima vode sprovodne obrede i govore o uskrsnuću mrtvih", dodao je Tomašević.
Kremiranje posmrtnih ostataka ljudi iz BiH vrši se pretežno u susjednoj Hrvatskoj
"U krematoriju Gradska groblja Zagreb broj obavljenih usluga kremiranja umrlih, dopremljenih iz BiH, u 2015. godini bio je 35 kremiranja" potvrdio je voditelj Službe nabave, prodaje i marketinga Gradska groblja Zagreb Davor Ožvald.
Naglašava kako je broj kremiranih osoba u 2015. godini, od 8.137 pokopanih na grobljima kojima upravljaju Gradska groblja (grad Zagreb) bio 3.413, i odnos obavljenih klasičnih ukopa i broja kremiranih je 58 naprema 42 posto.
U Javnom komunalnom poduzeću "Pogrebne usluge" Beograd kažu kako pretpostavljaju kako postoje osobe iz BiH koje koriste usluge kremiranja u ovom poduzeću, ali da u okviru njihove baze podatka ne postoje kriteriji pretrage koji bi dali relevantne podatke o broju kremiranih osoba iz BiH.
Prema evidenciji JKP "Pogrebne usluge" Beograd, u toku 2015. sahranjeno je 13.059 preminulih osoba, dok je kremirano njih 2.686, što znači kako su kremacije zastupljene s nešto više od 20 posto, kazali su u JKP "Pogrebne usluge" Beograd.