Da li je udata i planira li da rađa djecu pitanja su sa kojima se susreće svaka druga žena u BiH na razgovoru za posao.
Neugodna pitanja o braku i planiranju porodice poslodavci najčešće postavljaju ženama od 30 do 50 godina, pokazalo je istraživanje udruženja „Žene ženama“ iz Sarajeva.
Iako su lična pitanja o braku i porodici zabranjena Zakonom o zabrani diskriminacije, Zakonom o ravnopravnosti polova kao i Zakonom o zaštiti ličnih podataka poslodavci se ne libe da ih postavljaju, piše "Euro Blic".
Gordana Vidović, izvršna direktorka Udruženja “Budućnost” iz Modriče kaže da im se žene svakodnevno žale da poslodavci zadiru u njihovu privatnost na razgovoru za posao.
“Dešavalo se da u bankarstvu posebno, žene ako žele posao moraju da potpišu bjanko ugovor da neće rađati djecu u određenom periodu”, kaže Vidovićeva.
Na obukama za traženje posla Zavoda za zapošljavanje RS, između ostalog žene savjetuju kako da pripreme odgovore na pitanja poslodavca o zasnivanju porodice, kako svojim odgovorima ne bi ugrozile šansu za zaposlenje.
“Zar ne bi trebali da nas uče kako da takve poslodavce prijavimo nadležnim intitucijama i da na takva pitanja nismo dužne da odgovaramo”, požalila se na društvenim mrežama jedna Banjalučanka koja je bila na obuci.
U Zavodu kažu da su htjeli da ukažu ženama na neugodna pitanja s kojima se mogu susresti.
Poslodavci s druge strane ističu da su preopterećeni porezima i doprinosima i priznaju da zbog finansijskih razloga, radije primaju žene preko 35 godina starosti za koje pretpostavljaju da više neće rađati djecu.
Traže da ih država rastereti tako što će im porodiljsko bolovanje refundirati u bruto, a ne u neto iznosu.
Saša Trivić, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca RS naglašava da su prisutne i masovne zloupotrebe porodiljskog bolovanja.
“Iako trudničko bolovanje traje godinu dana, u praksi 80 odsto žena čuva trudnoću, pa su odsutne godinu i po. Meni se dešavalo da 15 odsto radnica u isto vrijeme nema na poslu zbog trudnoće. U ovakvim uslovima poslodavci to jednostavno ne mogu to da isfinansiraju. Država je ta koja treba da vodi računa o natalitetu, a ne mi”, ističe Trivić.
