Republiku Srpsku prošle godine posjetilo je 323.908 turista, koji su u Srpskoj potrošili oko 587 miliona KM, podaci su Turističke organizacije RS (TORS).
Prostom računicom dolazi se do podatka da je svaki od gostiju prosječno potrošio nešto više od 1.800 maraka, što je za oko 570 maraka više od iznosa koji je lane potrošio prosječan turista u Hrvatskoj.
Muzički festivali, kao što su “Demofest” i “Nektar FreshWave” u Banjaluci, te “OK Fest” na Tjentištu, rafting na Vrbasu i Tari, banje, prirodna bogatstva, ali i tržni centri samo su neki od sadržaja koji posjetioce, posebno strance, privlače u Republiku Srpsku, a za šta, po svemu sudeći, ne žale novac, piše "EuroBlic".
"Silne pare troše kupujući brendove, jer je kod nas sve jeftinije. Pogledajte samo prazne radnje u Gospodskoj ulici u Banjaluci, u julu i avgustu, koje oni doslovno ostavljaju pustim. 'Tržnica' je njihovo omiljeno mjesto, kao i naši šoping centri i druge radnje. Takođe, novac rado ostavljaju i u kafanama i restoranima", kaže Nada Jovanović, direktorka Turističke organizacije Republike Srpske.
U TORS dodaju da podaci Zavoda za statistiku, podaci lokalnih turističkih organizacija i drugih turističkih subjekata, kao i upiti koje dobijaju, pokazuju da interesovanje stranih turista vlada za atraktivne destinacije avanturističkog, planinskog i seoskog turizma, te za tzv. siti brejk destinacije, posebno za Banjaluku, Trebinje i Višegrad.
"Vjerujemo da su neki od motiva zbog kojih nas posjećuju strani turisti naša divna, netaknuta priroda. Još uvijek smo relativno neistražena turistička destinacija i nešto novo na tržištu, a jedan od razloga su i organizovane kružne ture Balkanom, gdje smo nezaobilazni", kaže Jovanovićeva.
U TORS ističu da se svaka od atraktivnih destinacija u RS trudi da uvede nešto novo u ponudu, kako bi ispratila želje i zahtjeve gostiju.
"Brojni turoperatori već u toku posjete pokažu interesovanje šta bi to bilo dobro da se dodatno uradi i ponudi. Na primjer, iz Rusije su sugerisali da se u etno-selu Stanišić napravi velnes i tereni za sportski turizam, što je i urađeno. Isti slučaj je bio i sa velikim otvorenim bazenom u banji Kulaši", kaže Jovanovićeva i dodaje da je sve više zahtjevnih turista i gostiju koji traže vrhunski smještaj i sadržaje koji uz to idu.
Želje turista i turoperatora moraju da se poštuju, ističu turistički radnici, jer samo tako ova privredna grana može da napreduje i da ide u korak s vremenom i svjetskim trendovima.
Pozitivni rezultati koje ostvaruje turizma Srpske, podstiče i turističke subjekte da intenzivnije rade na novim sadržajima i proširuju postojeće. S obzirom na to da je kod gostiju i te kako popularan banjski turizam, banjski centri, poput Mlječanice, Kulaša i Vrućice, značajn novac su uložili u infrastrukturu, a planirana je i adaptacija banje Dvorovi kod Bijeljine.
"Potrebno je više ulagati i razvijati ono što imamo i što nam niko ne može odnijeti, a to su resursi koje treba da njegujemo: kulturno- istorijska naslijeđa, putevi duhovnosti, vina, srebra, te prirodna bogatstva", navode u TORS.
Najviše noćenja ostvaruju stranci
U 2016. godini, 323.908 turista koji su posetili našu zemlju ostvarili su 740.601 noćenje, a u Republici Srpskoj najviše su, pored domaćih, spavali gosti iz regiona: Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Slovenije.
Oni su zabilježili oko 40 odsto noćenja od ukupnog broja ostvarenih noćenja stranih turista, dok se od ostalih evropskih zemlja najviše ističu gosti iz Austrije, Turske, Njemačke, Italije i Holandije.
Hiljade radnika u turizmu
Prema dostupnim podacima, u 2016. godini u delatnosti pružanja usluga smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstva i ugostiteljstva bilo je zaposleno 12.116 radnika. Tom broju svakako treba dodati još nekoliko hiljada radnika zaposlenih u turitičkim organizacijama, agencijama, te proizvođače suvenira.
