Nakon alaramantnih podataka o zagađenosti vazduha u Bosni i Hercegovini i njegovog uticaja na zdravlje ljudi raspitali smo se kakvo je stanje u Republici Srpskoj i ima li razloga za zabrinutost.
Kada se radi o stepenu zagađenosti vazduha BiH je dotakla kritičnu tačku, jer je stepen zagađenja četiri puta veći od graničnih vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije.
U Republičkom hidrometeorološkom zavodu saznajemo da od zakonom predviđenih 12 mjernih stanica djelimično funkcioniše samo pet što nije dovoljno za ocjenu stanja kvaliteta vazduha za Republiku Srpsku!
Ranka Radić, načelnik Odjeljenja za zaštitu životne sredine u ovoj instituciji nadležnoj za monitoring kvaliteta vazduha, kaže za Mondo da zbog nedostatka finansijakih sredstava Zavod trenutno raspolaže sa svega dvije automatske stanice.
"Jedna je u Banjaluci, a druga u Prijedoru, obje na lokaciji meteooroloških stanica u ovim gradovina. Na ovim stanicama mjere se osnovni parametri koji su pokazatelji kvaliteta vazduha. U republičkoj mreži monitoringa nalaze se još tri stanice, u nadležnosti postrojenja, a to su Rafinerija nafte a.d. Brod, TE Ugljevik i TE Gacko", rekla nam je Radićeva.
Tvrdi da trenutni podaci mjernih stanica u RS pokazuju da nema prekoračenja graničnih vrijednosti za mjerene polutante.
"Međutim statistički podaci i praksa pokazuju da nas, zbog predstojeće zimske sezone i grijanja, očekuje povećanje koncentracija i prekoračenja, posebno kada su lebdeće čestice u pitanju. Više finansijskih sredstava i bolja razvijenost mreže svakako bi imalo efekta da građani dobiju mnogo kvalitetniju informaciju o tome kakav vazduh udišu, a takođe i nadležne službe i institucije za uspostavljanje mjera za smanjenje zagađenja", istakla je Radićeva.
Udišemo vazduh opasan po zdravlje?
Sa druge strane, Predrag Ilić, direktor Instituta za zaštitu i ekologiju RS, kaže da u Banjaluci od 1. jula ove godine ne postoji zvanični monitoring kvaliteta vazduha (??).
"Postoje mjerenja Hidrometeorološkog zavoda u banjalučkom naselju Lazarevo, ali to je minimalno. Grad je poništio javnu nabavku opreme za monitoring i po drugoj izabrao drugog ponuđača. Uložili smo žalbu što je uvažila Kancelarija za javne nabavke. Naloženo je da se izabere ponuđač koji ispunjava uslove, a to smo jedini mi. Čekamo šta će dalje biti i kako će Grad Banjaluka postupiti", rekao nam je Ilić.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u BiH godišnjeprijevremeno umre oko tri hiljade ljudi zbog izloženosti zagađenom vazduhu, a dugotrajna izloženost štetnim česticama uzrokuje pojavu kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara i respiratornih bolesti.
Da je u BiH stanje kritično potvrdiili su i raniji ovogodišnji podaci SZO gdje je navedeno da je BiH po svim parametrima najzagađenija zemlja u Evropi. Tako su BiH, Bugarska, Albanija i Ukrajina zemlje sa najvišom stopom mortaliteta zbog velike zagađenosti vazduha.
U časopisu Društva doktora medicine Republike Srpske krajem prošle godine objavljen je stručni rad Uticaj zagađenja vazduha na obolijevanje stanovnika Republike Srpske. Na osnovu podataka iznesenim u ovoj studiji glavni zagađivači vazduha u RS su sekundarne čestice PM2.5 i PM10 (prečnika manjih od 2.5, odnosno 10 mikometara), azotni oksidi, ozon, sumpor dioksid, policiklični aromatični ugljovodonici, benzden, 1,3-butadien, ugljen-monoksid i olovo.
Zagađenje ubije 1,7 miliona djece godišnje
Anes Podić iz Udruženja "Ekoakcija" kaže za Mondo da je BiH zbog zagađenog vazduha na drugom mjestu po broju umrlih odmah iza Sjeverne Koreje.
"Iako alarmantnih informacija imamo i previše, naše vlasti ne rade ništa da se ovi problemi počnu rješavati. Situacija je kritična u nizu gradova, a ne samo koji se pominju u javnosti poput Sarajeva, Zenice, Tuzle i Lukavca koji su najzagađeniji. Stanje je ozbiljno gdje god postoje mjerne stanice kao što je Banjaluka, Prijedor i Goražde. Pored termoelektrana u Ugljeviku, Kaknju, Tuzli i Gacku, koji su najveći zagađivači sumpor-dioksidom, problem su i drugi gradovi i mjesta zbog opšte neuređenosti. Najveći problem je tokom zimske sezone - imamo loše peći i koristimo loše energente. Ne vodi se računa o tome i rezultat je takav kakav jeste", rekao nam je Podić.
On je iznio "zabrinjavajući podatak" za Banjaluku navodeći da je granična vrijednost srednje dnevne koncentracije lebdećih čestica PM10 prošle godine u naselju Lazarevo/Budžak bila prekoračena 98 puta. Ovi podaci mogu se pronaći u godišnjem izvještaju (2016.) o kvalitetu vazduha u RS, a koji je objavio Republički hidrometeorološki zavod.
"Nažalost, informacije o ovome ne dolaze do građana Banjaluke, ne objavljuju se na vijestima, niti su dostupne na internetu", ističe Podić i dodaje da bi bilo dobro da podaci o kvalitetu vazduha trebaju biti transparentni i poznati u bilo kom trenutku.
Duška Kudra iz Centra za zaštitu životne sredine ističe da su invidualna ložišta i saobraćaj najveći zagađivači vazduha u Banjaluci.
"Primjetno je da se sve više koristi ugalj i da je vazduh sve više zagađen. Umjesto automobila bilo bi dobro da se koriste i bickli, ali to dovodi do drugog problema - nedostatak biciklističkih staza", rekla nam je Kudra.
Energetske večeri: Zagađen vazduh skraćuje živote
Ona se osvrnula i na izgradnju nove toplane u Banjaluci koja bi za energent umjesto mazuta trebala da koristi biomasu odnosno drvnu sječku.
"Zagađenje se time neće riješiti. Trebalo bi se dodatno raditi na toj problematici kao i na smanjenju potencijalno ekoloških zagađivača", istakla je Kudra.
Za održavanje boljeg kvaliteta vazduha stručnjaci predlažu prelazak s fosilnih na održive izvore energije poput vjetra, sunca i plina. Neke zemlje kao Njemačka zabranile su određenim vrstama dizel automobila pristup gradskoj zoni.
