Helsinški parlament građana Banjaluke predstavio je rezultate monitoringa korupcije u obrazovanju, odnosno primjene antikorupcionih praksi propisanih u skladu sa Strategijom za borbu protiv korupcije.
Monitoring antikorupcionih politika i praksi u obrazovnim institucijama realizovan je u okviru projekta Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva u BiH – ACCOUNT. Aktivnost je realizovao ACCOUNT Monitoring tim za oblast „Obrazovanje“, čiji je lider Helsinški parlament građana Banja Luka (HCBL).
HCBL je u saradnji sa partnerskim organizacijama Perpetuum Mobilom Banjaluka, Centrom za promociju civilnog društva Doboj i Centrom za ženska prava Zenica realizovao monitoring sa fokusom na primjene antikorupcionih procedura u obrazovnim ustanovama i institucijama u BiH i implementacije programa etike i antikorupcije u osnovnim i srednjim školama u BiH.
Monitoring pokazuje da skoro dvije trećine škola nije uvelo programe Etike i antikorupcije, te nedovoljnu posvećenost i zainteresovanost obrazovnih institucija za ovu oblast.
U uvodnom izlaganju Dragana Dardić iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka podsjetila je na nekoliko ključnih dokumenata kojima se reguliše pitanje borbe protiv korpupcije u BiH uz poseban osvrt na oblast obrazovanja koji je bio predmet monitoringa.
Prema njenim riječima, na nivou BiH postoji Strategija za borbru protiv korupcije za period 2015-2019 i prateći akcioni plan, dok je tijelo za praćenje Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv kurupcije (APIK). Takođe je podsjetila da na nivou entiteta postoje strategije - u FBiH za period 2016. do 2019, a u RS ističe u ovoj godini. Tijelo u Republici Srskoj zaduženo za da prati sprovođenje Strategije za borbu protiv korupcije jeste komisija pri Ministarstvu pravde koja broji 12 članova i šest posmatrača iz nevladinog sektora.
"Prema planu rada Narodne skupštine Republike Srpske usvajanje nove Strategije predviđeno je u zadnjem kvartalu tekuće godine. Najavljeno je da se uveliko radi na njenom donošenju i očekujemo da se to desi", pojasnila je Dardićeva.
Istakla je da su i državna i entitetske strategije prepoznale obrazovne institucije kao ključne, pored porodice, za formiranje moralnih vrijednosti društva.
"To znači da strategije prepoznaje da obrazovne institucije, pod kojima se podrazumijevaju vrtići, škole i univerziteti jačaju etičke vrijednosti kod mladih ljudi i djece. U tom smislu strategije od obrazovnih institucija traže da uvedu programe etike i integriteta o obrazovni proces u cijeloj BiH", istakla je Dardićeva.
"Nas je interesovalo da li su obazovne ustanove uvele te sadržaje. U izvještaju APIK-a iz novembra prošle godine ispada da je na tom planu urađeno dosta. Oni konstatuju da je Agencija za osnovno, srednje i predškolsko obrazovanje BiH donijela zajedničko jezgro zajedničkih nastavnih planova u program gdje je jedno od oblasti i borba protiv korupcije. Takođe se navodi da su uručeni i priručnici, kao i izvršena obuka nastavnog kadra kako da izvode te časove", rekla je Dardićeva.
Govoreći o primjeni antikorupcijskih procedura u praksi Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka kaže da je monitoring pokazao sasvim nešto drugo.
"Na primjer, na pitanje da li je u škole uveden program etike i antikorupcije u skladu sa Strategijom za borbu protiv korupcije pozitivno je odgovorilo 18, dok je negativne odgovore dalo 82% škola", rekao je Žolja.
On kaže je monitoring urađen na ukupno 82 osnovne i srednje škole u BiH (ukupno osnovnih škola: 41-25 RS +16 FBiH, ukupno srednjih škola:41-25+16 FBiH). Program je uveden u 15 škola kroz časove odjeljenske zajednice i predmete Etika, Vjeronauka, Građansko obrazovanje, Demokratija i ljudska prava.
"Uvođenje programa Etika i antikorupcija najviše je zaživio u Kantonu Sarajevo. Pozitivno je što preko 80 ispitanih škola misli da su ovi program neophodni za izgradnju opšte kulture, integriteta i odgovornosti u društvu", rekao je Žolja.
Na pitanje da li je potrebno uvođenje programa Etika i antikorupcija pozitivno je odgovorilo 82 odsto škola, a negativno 12 odsto.
"Neke škole koje su rekle da se u okviru Vjeronauke može savim dovoljno uraditi po pitanju izgradnju morala i integriteta i da ne treba dodatno opterećivati djecu. Takođe nekoliko škola u koje nije uvden program etika i antikorupcija, je naglasilo da nije potreban ovakav program uopšte", navodi se između ostalog u izvještaju monitoringa.
Što se tiče monitoring antikoruptivnih procedura jako mali broj škola ima razvijen sistem za prijavu korupcije, pa se u same prijave rijetke. Tako npr. Minisitarstvo obrazovanja Kantona Sarajevo ima mogućnost prijave korupcije preko veb stranice i zaprimili su šest anonimnih prijava.
Žolja kaže da su javne institucije nevoljko i šturo davali podatke iz upitnika, ističući da se iz nekih komparacija sa drugim pitanjima moglo se vidjeti nedoslijdnost kod odgovora na pojedina pitanja.
"Na pitanje da li imate sistem za prijavu korupcije odgovore sa DA, a onda ne navedu način na koji se može prijaviti korupcija. Isti slučaj je sa pitanjem da li imate timove za borbu protiv korupcije, nakon pozitivnog odgovora imamo negativan odgovor za kontakt osobu. Ono što je pozitivno je da većina skola i ustanova ima godišnje planove javnih nabavki i procedure, stim da neke koje nemaju ove procedure nisu ndalezni za nabavke, odnono uvedeno im je trezorsko poslovanje", istakao je Žolja.
