Zavod za zapošljavanje Republike Srpske sačinjava individualne planove zapošljavanja koji će pomoći nezaposlenoj osobi da profiliše svoje interese i aktivnosti s ciljem pronalaženja posla.
Individualni plan zapošljavanja je dokument koji sadrži podatke o osobi koja traži zaposlenje, zanimanje, aktivnosti koje će preduzeti s ciljem zapošljavanja i rokove njihovog sprovođenja, mjere u koje će se uključiti radi bržeg pronalaska zaposlenja, te učestalost i vrijeme individualnih konsultacija u procesu traženja zaposlenja.
Prilikom popunjavanja individualnog plana nezaposleni se, između ostalog, izjašnjava i o mogućnostima samostalnog kontaktiranja poslodavca ili uz stručnu pomoć savjetodavca.
Iz Zavoda za zapošljavanje saopštili su da se ova informacija uzima iz razloga da bi se nezaposlenoj osobi pružila stručna pomoć ukoliko ne može da ostvari kontakt sa poslodavcem, a ne kako je to prezentovano u javnost da bi dokumentovali prijave.
Reagujući na informaciju koju su juče objavili pojedini mediji da nezaposlene osobe moraju donositi dokaze da sami traže posao, iz Zavoda za zapošljavanje saopštili su da stručno savjetovanje i rad sa nezaposlenim licima podrazumijeva pružanje informacija putem individualnog savjetovanja, info seminara, određenih radionica do realizovanja savjetodavnog rada u biroima.
"Ono što je najvažnije istaći je da će se u postupku pružanja savjetodavnih usluga, a na osnovu intervjua i ličnih karakteristika, kao i pokazatelja na tržištu rada, nezaposleno lice svrstati prema stepenu zapošljivosti u jednu od tri grupe - lakše i neposredno zapošljiva lica, uslovno zapošljiva lica i teže zapošljiva lica", navodi se u saopštenju.
Na osnovu individualnog plana nezaposlene osobe prati se način i aktivnost i savjetodavac isti ponavlja nakon šest mjeseci ukoliko se losoba nije zaposlila, a ne nakon mjesec dana koko je to prezentovano u javnosti.
"Informacija koja je pogrešno prenesena u medijima da su nezaposlena lica dužna da dokumentuju da su bila na razgovoru za posao kod najmanje dva poslodavca upravo se odnosi na individualni plan zapošljavanja u kojem su ponuđene određene aktivnosti koje će nezaposleno lice uz pomoć savjetodavca preduzeti prilikom izrade plana traženja posla", pojašnjava se u saopštenju iz Zavoda za zapošljavanje.
Iz ove institucije podsjećaju da je sredinom jula 2017. godine počela primjena novih metoda rada sa korisnicima usluga u biroima koje podrazumijevaju novi pristup radu kako sa poslodavcima, tako i sa nezaposlenim licima.
Zavod za zapošljavanje napominje da se pomenute metode rada primjenjuju u svim zemljama u okruženju i da savjetodavni rad ima za cilj da pruži pomoć i podršku nezaposlenim licima u njihovoj interakciji na tržištu rada, kao i usmjeravanje i motivisanje ka ostvarenju realno određenog cilja.
U saopštenju se navodi da je u skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti jasno definisan status aktivnog tražioca zaposlenja, te da se nezaposlenom osobom smatra lice koje aktivno traži posao i koje je raspoloživo za rad.
Osoba aktivno traži posao ako se jednom u 60 dana javlja nadležnoj službi Zavoda radi informisanja o mogućnostima i uslovima zaposlenja i posredovanja u zapošljavanju, ako ne odbije ponuđeno odgovarajuće dodatno obrazovanje i obuku, ako se javlja na prijavljenu potrebu za slobodnim radnim mjestima, te ako traži zaposlenje posredstvom Zavoda i neposredno se obraća poslodavcu radi zaposlenja.
"Vrlo često se u javnosti čuju kritike upućene Zavodu od poslodavca da su nezadovoljni upućenim osobama, jer se dešava da i oni koji budu kontaktirani i upućeni poslodavcu ne dođu na razgovor za posao i upravo zbog toga se ovim načinom nastoji doći do pravih informacija i profila kako bi se, sa jedne strane, lice zaposlilo, a sa druge strane zadovoljila potreba poslodavca, a to je i naša osnovna funkcija - usklađivanje ponude i potražnje", navodi se u saopštenju Zavoda za zapošljavanje.